Po starom Zakonu o zdravstvenom osiguranju, obveznik isplate bolovanja zbog komplikacija u trudnoći bio je HZZO, pa su trudnice imale financijsku sigurnost bez obzira na samovolju ili nelikvidnost njihovih poslodavaca.
Novi zakon, u kombinaciji s postojećim stanjem na tržištu rada, dovodi dio trudnica u posebno težak položaj jer ako im poslodavac ne isplati naknadu, neće je dobiti od HZZO-a.
U trenucima kad je u pitanju život djeteta, nijednu trudnicu ne bi se smjelo navesti da bira posao jer u protivnom neće dobiti mjesečnu naknadu za preživljavanje, istiću ogorčene udruge roditelja.
Daljnja negativna posljedica odredbe je povećanje zapošljavanja na određeno vrijeme, čime će se poslodavci pokušati zaštiti od isplata naknada, poučeni dugogodišnjim iskustvom da je HZZO često kasnio s refundacijama naknada plaće kod ostalih bolovanja.
To će veći broj trudnica dovesti u situaciju da tijekom trudnoće po isteku ugovora ostanu bez posla, a zbog svojeg stanja neće moći naći novi posao.
Ta je izmjena, tvrde u udrugama roditelja, povoljna jedino za HZZO, koji će uštedjeti na naknadama koje nikad neće biti isplaćene trudnicama, te za inicijalni poček u isplati od najmanje 45 dana.
U vremenu kad se stvara nacionalna populacijska politika zbog teškog demografskog stanja, Hrvatska si ne može priuštiti takav korak unatrag, stav je onih koje najnovija odredba direktno pogađa.