Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u četvrtak zapadne zemlje da postoji stvaran rizik od nuklearnog rata ako pošalju svoje vojnike da se bore u Ukrajini te je rekao da Moskva ima oružje da napadne ciljeve na Zapadu.
Vidljivo ljutit, Putin, vrhovni vođa Rusije više od dva desetljeća, predložio je zapadnim političarima da se prisjete sudbine onih, poput Adolfa Hitlera i Napoleona Bonapartea, koji su neuspješno napali njegovu zemlju u prošlosti. Ali sada će posljedice biti puno tragičnije, rekao je Putin. "Oni misle da je (rat) crtani film."
Dodao je da Rusija mora ojačati svoj zapadni vojni okrug nakon prijama Finske i Švedske u Sjevernoatlantski savez. Njegov godišnji govor o stanju nacije dolazi dva tjedna prije predsjedničkih izbora, na kojima se očekuje da će uvjerljivo osvojiti još jedan šestogodišnji mandat.
Putin također tvrdi da su Rusi žrtve takozvane rusofobije. On to naziva bezumnim i smatra da "bez suverene, snažne Rusije ne može biti stabilnog svjetskog poretka". Putin tvrdi da je Moskva spremna za dijalog sa Sjedinjenim Državama o strateškoj stabilnosti, ali je odbacio sve pokušaje da se Rusija prisili na pregovore.
Također je ustvrdio da jasna većina stanovništva podupire njegov rat u Ukrajini te da nije Rusija započela taj rat.
"Nismo mi započeli ovaj rat u Donbasu. Kao što sam više puta rekao, učinit ćemo sve da ga okončamo, da iskorijenimo nacizam. Da ispunimo sve zadaće specijalne vojne operacije. Da zaštitimo suverenitet i sigurnost naših građana."
Urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović komentirala je Putinov govor.
"Ovo je programatski govor, pokušaj dodatnog konsolidiranja nacije, nakon smrti Navaljnog i prije izbora. On želi dodatno konsolidirati naciju nakon što je eliminirao sve svoje političke protivnike na tim izborima.
Nazvala bih to govorom straha. Zna da je njegov govor prenosio cijeli svijet. Priče o napadu NATO saveza na Rusiju su industrija straha za njegove unutarnje potrebe. Ovo o NATO savezu i nuklearnom oružju je industrija straha za cijeli svijet, osobito za Zapad.
Nisam sigurna da on to neće uspjeti, jer većina ljudi misli da Putin može doći u neku sobu i da može pritisnuti gumb i ispaliti nuklearno oružje. Za to prije ogovornost snose obavještajne službe i mnogima je malo nakon početka napada Rusije na Ukrajinu ispod radara prošla vijest o sastanku ruskih i američkih obavještajnih službi o tome.
Temeljna je odgovornost na njima.
On je više puta spomenuo Brix i jedan geopolitički savez, dominantno juga. Nositeljica Brixa, Brazil, odbila je doći na sigurnosnu konferenciju u München.
Spominjao je projekt Put svile. Neke su zemlje izišle iz toga. Pozvao je zemlje da koriste Sjeverni morski put, najavljuje izgradnju arktičke flote. Želi povećati snagu sjevernih luka, tako da je to programatski govor.
Ono što je problem Zapadu s Rusijom i agresijom na Ukrajinu jest to što sankcije Zapada ne djeluju onako kako je očekivano. Rusija nije otišla u krvavi pohod a da nije imala kompletnu strategiju ratne ekonomije i varijantu A, B, C, D", izjavila je Petrović.
Ruski predsjednik osvrnuo se i na nedavnu izjavu Emanuela Macrona o mogućnosti slanja francuskih kopnenih snaga u Ukrajinu.
"I na to se odnosila prijetnja nuklearnim naoružanjem. Očekivano je bilo da će Putin odgovoriti Macronu. Macron je dao ishitrenu izjavu, koja je digla na noge cijeli EU i NATO savez. Danas njemački kancelar poručuje da niti jedan njemački vojnik neće otići u Ukrajinu dok je on kancelar. I kod nas se vode nekakve polupalanačke polemike oko toga.
Macron je predsjednik Francuske, koja nije puno podmetnula leđa za Ukrajinu, ali zemlje koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Od njega bi se očekivalo, ne da govori da će slati francuske vojnike u Ukrajinu i da poziva da to čine ostale članice NATO saveza, nego da pokrene priču o mirovnom procesu u Vijeću sigurnosti. Legitimna vojska jedne države ne može biti na teritoriju druge države, osim u okviru mirovnih snaga UN-a. Barem mi to znamo. Vrijeme je da se počne pokretati nulta točka mirovnog procesa u odnosu na rusku agresiju na Ukrajinu.
Na mirovnoj konferenciji u Münchenu spominjao se Minsk 3, ali od toga neće biti ništa, jer ni Rusija ni Ukrajina to ne bi prihvatile. Tu je ključna Amerika. Bojim se da se u tom smislu neće ništa događati do izbora", rekla je zaključno Petrović.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.