Ove godine astronomsko proljeće na sjevernoj polutki Zemlje nastupa 20. ožujka u 5 sati i 31 minutu. Tada će se Sunce u svojem prividnom gibanju oko Zemlje naći u tzv. proljetnoj točki. Proljetna točka je presjecište ekliptike, Zemljine putanje oko Sunca, i nebeskog ekvatora.
Nebeski ekvator je produljena ravnina zemaljskog ekvatora do zamišljene nebeske sfere. Tada je dan jednak noći i taj se trenutak naziva proljetnom ravnodnevicom ili ravnonoćjem, odnosno ekvinocijem. Obično je to 21. ožujka, a u prijestupnim godinama 20. ožujka. Astronomsko se proljeće ove godine završva s početkom ljeta 21. lipnja u 0 sati i 35. minuta.S meteorološkog, odnosno klimatološkog, gledišta proljeće čine mjeseci ožujak, travanj i svibanj.
MILAN SIJERKOVIĆ - SVE KOLUMNE
Proljeće je prijelazno godišnje doba između zime i ljeta. Tada godina prelazi iz svoje hladne u topliju polovicu, što označava i početak vegetacijskog razdoblja. Proljeće je u hrvatskom podneblju manje oblačno i sunčanije od zime, a više oblačno i manje sunčano od ljeta. U kopnenome području ima više oborine nego zimi, a manje od ljeta. Vrijeme je u proljeće naglašeno promjenjivo. S početka je zamjetno hladnije, kadšto s mrazom i, rjeđe, sa snijegom. U drugome dijelu znatno je toplije (ponekad s vrućinom), uz povremene kiše ili pljuskove s grmljavinom i katkad tučom.
Na seoskim gospodarstvima obavljaju se poslovi na njivama, u voćnjacima, vinogradima i vrtovima, s nadom da će se trud isplatiti i biti nagrađen bogatom ljetinom. Uz to prisutan je razložan strah kako bi jaki mraz, suša ili preobilna kiša te tuča ili neko drugo nevrijeme uzrokovati nevolje i svekoliki napor učiniti bezvrijednim.
Većina hrvatskih pučkih izreka koje se odnose na proljeće proriče njegov tijek, zatim u ovisnosti o tome kakvo će biti prevladavajuće vrijeme u ljeto u jesen, do svršetka žetve i berbe, uključujući i količinu i kakvoću priroda.
Uz naslovnu izreku spomenimo i sličnu joj : S proljeća kiša mladicu sije! No, možda je još zanimljivija izreka koja upozorava na to kako se promjene vremena u proljeće događaju često i brzo. Zato i proljetna grmljavina (što je u pravilu povezana s pljuskovima kiše), koja je često pratiteljica pogoršanja vremena, obično ne traje dugo. Naznačenu činjenicu puk je pretočio u domišljatu izreku, podrijetlom iz Dalmacije: Konjski topot, ženski plač i premaljetna grmljavina brzo prođu!
Prigoda je predočiti i prvu kiticu iz podulje hrvatske narodne pjesme Protuletno drago vreme:
Protuletno drago vreme, ko nam dohodi,
a turobna i žalosna zima prehodi.
Dan je dukši, noć je krajša,
Žarko sunce vsaki danak / više ishodi.