Izreka: Sveti Matija, led razbija; če pa ga ni, ga naredi! jedna je od najglasovitijih pučkih vremenskih izreka koja kola hrvatskim pukom. Doduše, zamijećuje se u različitim oblicima, uglavnom u svojem drugom dijelu, u kojemu su prisutni i izrazi: „led napravi“, „led sprema“, „led sabija“ i slično. Njezina raširenost, a time i popularnost može se usporediti samo s izrekama o Sv. Medardu (proricanju naravi ljeta) i Sv. Kati (proricanju prvog snijega, odnosno nastupa zime).
Sv. Matija se ističe kao 'ledolomac' ili 'ledotvorac'! Ukratko se može zaključiti da pučkome meteorologu vrijeme na spomendan sv. Matije pokazuje hoće li zima skoro završiti ili neće. To je za mnoge, a posebice za poljodjelce, odvajkada bilo važno.U jakoj , dugoj zimi mogu uzmanjkati hrana i ogrjev, pa se željno očekuje toplina, nicanje i razvitak bilja i početak poljskih radova, koji će – bude li sreće – donijeti nove plodine. Zašto je upravo sv. Matija izabran za navjestitelja svršetka zime? Vjerojatno zato što je spomendan toga sveca (24. veljače) potkraj zadnjeg zimskog mjeseca, kad se sve češće razmišlja o odstupanju toga pustog i gladnog doba godine. na što i priroda počesto upozorava brojnim znakovima. Osnovna poruka sadržana u izreci je sljedeća. Kad je 24. veljače hladno zimsko vrijeme, sa snijegom i ledom na tlu i predmetima, tada naskoro treba očekivati zamjetno zatopljenje, što će označiti stvarni svršetak zime ( led se „razbija“: led i snijeg kopne). Ako je pak u to doba već zatopljelo, što se čini preuranjenim nastupom proljeća, tada treba biti oprezan i očekivati povratak zime ( novi se led napravi, „sprema“, „naredi“).
Može se zaključiti da je pri tvorbi naznačene izreke pučki meteorolog postupio prilično mudro, jer je uvažavao višegodišnje iskustvo puka o naravi veljače. Naime, ako je u većem dijelu veljače vladalo uzorno zimsko, hladno vrijeme, tada je najveća vjerojatnost za obrat vremena (ako će ga u veljači uopće biti) u njezinu posljednjem tjednu. Ako je pak proljetno zatopljenje nastupilo prije, preuranjeno (u drugoj ili čak prvoj trećini veljače), tada je malo vjerojatno – s obzirom na vremenska i klimatska obilježja veljače - da će se takvo vrijeme zadržati do svršetka mjeseca, nego treba očekivati da će ga naglo prekinuti zamjetno zahladnjenje zimske naravi.
Inače, o tome svecu se ne zna mnogo. Spominje se u Djelima apostolskim, koji opisuju događaje nakon onih opisanih u Evanđeljima. Nakon Isusovog uzašašća na nebo, u Jeruzalemu su se okupili apostoli, Isusovi učenici, njih jedanaest, te oko 150 vjernika. Petar im je govorio kako je Juda Iškariotski izdao Isusa i da umjesto njega treba izabrati nekog drugog za apostola. Uvjet je bio da je ta osoba bila stalno s njima od Isusova krštenja, koje je obavio Ivan, do njegova uzašašća na nebo. Taj su uvjet ispunjavala dva pristupnika, Matija i Josip, koji se zvao Barsaha, a prozivao se i Just. Apostoli su se pomolili Bogu i zatim bacili kocku. Igrom sreće za apostola je izabran Matija. U Bibliji se Matija više ne spominje, premda o njegovu životu, radu i smrti postoje brojne pripovijesti, legende. Čini se da su njegovoj glasovitosti u nas najviše pridonijeli meteorologija i pučki meteorolozi!