Dok milijuni ljudi diljem svijeta i dalje gladuju, oko 1,3 milijarde tona hrane u svijetu svake godine završi u otpadu. Prema posljednjim rezultatima Eurostata (2024.), samo u Republici Hrvatskoj godišnje se baci gotovo 280 tisuća tona hrane, a najvećim dijelom otpad od hrane nastaje u kućanstvu (76 %).
Na godišnjoj razini svaki Hrvat baci oko 72 kg, dok svaki Europljanin baci 132 kg hrane u prosijeku.
Riječ je o globalnom problemu s golemim posljedicama za okoliš, gospodarstvo i društvo. Gubitak hrane ne podrazumijeva samo bačene obroke, već i rasipanje resursa potrebnih za njezinu proizvodnju – vode, zemljišta, energije i ljudskog rada.
Podaci Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) pokazuju da čak deset posto dostupne hrane u Europskoj uniji završi kao otpad. U svijetu koji se suočava s klimatskim promjenama, iscrpljenim prirodnim resursima i sve izraženijim socijalnim nejednakostima, bacanje hrane više nije zanemariv propust, već ozbiljna prijetnja održivosti.
Ovo je samo jedna od tema o kojima će se razgovarati na konferenciji FOODCOOLTOUR, koja se 7. i 8. svibnja 2025. godine održava u Osijeku. FOODCOOLTOUR će okupiti vodeće stručnjake iz nacionalnih, europskih i svjetskih institucija koji će kroz dva dana rasprava, predavanja i susreta otvoriti ključna pitanja vezana uz sigurnost hrane, poljoprivredu i proizvodnju hrane, nove prehrambene trendove i izazove koje donosi budućnost.
Hrana pod povećalom: od otpada do inovacija i sigurnosti
Na konferenciji će se raspravljati i o prehrambenoj sigurnosti u uvjetima učestalih geopolitičkih previranja te pokušati naći odgovore na pitanja kako očuvati dostupnost sigurne hrane u okolnostima političkih previranja i sukoba, nestabilnih trgovinskih politika i negativnog utjecaja klimatskih promjena.
Hrvatska proizvodi samo 67 posto potreba tržišta te će stručnjaci iz Europskog parlamenta, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, stručnih i znanstvenih institucija te prehrambene industrije raspravljati o tome kako osigurati stabilnost prehrambenih sustava u vremenima krize.
Na konferenciji će biti riječi i o rastućem tržištu dodataka prehrani, koje na globalnoj i nacionalnoj razini bilježi snažan uzlet. Ministarstvo zdravstva godišnje zaprimi i do 1100 zahtjeva za registraciju novih dodataka prehrani, dok je njihov broj u posljednjih pet godina porastao za 30 %. Ovo tržište otvara brojna pitanja o kvaliteti, sigurnosti i regulaciji proizvoda koje potrošači sve češće uključuju u svoju svakodnevnu prehranu.
Sve informacije o konferenciji, uključujući program i link na prijave, dostupne su na web stranici HAPIH-a.