Stiže novi zakon

Drastično porastao broj prijava sumnjivih transakcija: Pogledajte koliko je 2020. otvoreno novih slučajeva, ali i koliko ih je bilo pod lupom zbog sumnji na - financiranje terorizma

Zbog europske regulative stiže novi zakon po kojem će više institucija moći tražiti podatke o financijskim računima fizičkih i pravnih osoba. Tko će sve imati te ovlasti i što po našim računima mogu, a što ne mogu tražiti, objasnio je reporter Dnevnika Nove TV Dino Goleš.

Svaka bankovna transakcija koju obavite ima svoj digitalni kod i trag. Podaci su osobni, a posjeduje ih samo vaša banka. No podatke o vašim računima, štednji, depozitima i sefovima ima i FINA te Ured za suzbijanje pranja novca pri Ministarstvu financija.

Uskoro bi se spektar onih koji mogu zaviriti u vaše financijske podatke mogao povećati.

Videozid: Podaci i pranje novca - 4 Foto:DNEVNIK.hr

Prema izmjenama zakona - u svrhu sprječavanja pranja novca, poreznih utaja i drugih financijskih kriminalnih radnji, među kojima je i financiranje terorizma,  pristup računima mogli bi imati i Državno odvjetništvo, carina, policija i Porezna uprava i to digitalnim putem preko Jedinstvenog registra računa koji ima FINA još od 2002.!

Izmjene su dio implementacije Direktive Europske unije, a prema njoj, podacima će moći pristupiti i EUROPOL.

Ali nema razloga za paniku! Ni jedna od institucija ne može pregledavati kolika su vam sredstva na računu. Niti će neki službenik moći vrijeme u uredu kratiti listanjem vaših transakcija.

Svako će se pretraživanje trebati jasno klasificirati uz vrijeme, datum i svrhu pretraživanja te potpis službenih osoba koje će listati podatke.

Videozid: Podaci i pranje novca - 3 Foto:DNEVNIK.hr

Sve ovo radi se radi hvatanja velikih prevaranata koji peru novac i financiraju terorizam. Do sada su se s financijskim kriminalcima borili samo u Uredu za sprječavanje pranja novca. A rezultati prema posljednjim javnim podacima iz 2020. izgledaju ovako: u 403 otvorena slučaja nad više od 1000 pravnih i fizičkih osoba odgođeno je gotovo 34 milijuna kuna sumnjivih transakcija. Na pranje novca sumnjalo se u gotovo 250 slučajeva, a u njih pet postojala je sumnja na financiranje terorizma.

Videozid: Podaci i pranje novca - 1 Foto:DNEVNIK.hr

Modus operandi najčešće je izvlačenje gotovine s računa tvrtki. A tu su i prijevare, sumnjive transakcije s policama životnog osiguranja, preprodaja droge, ulaganje u nekretnine, kupnja kriptovaluta ili jednostavno transakcije s računa na račun domaćih tvrtki.

Da posla ima napretek, pokazuju i podaci o sumnjivim prijavama koje razne institucije prijavljuju Uredu. Primjerice 2015. prijavljeno je 770 sumnjivih transakcija, a 2020. taj se broj popeo na 2477.

Financijske malverzacije su, izgleda, sve popularnije.

 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr