Ovog su se ljeta izmjenjivale dugotrajne suše, učestali toplinski valovi i rekordne količine oborina. Koliko su oborinski rekordi i nagla izmjena godišnjih doba vezani uz klimatske promjene, pitali smo klimatologa, akademika Mirka Orlića s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
"Treba promatrati širi kontekst. Ovog ljeta u Hrvatskoj su zabilježene izuzetno visoke temperature, dugotrajni toplinski valovi, intenzivna sušna razdoblja te na kraju obilne kiše. Sve te pojave idu uz globalno zatopljenje", kaže Orlić za Dnevnik.hr.
Klimatolog objašnjava kako usred toplog razdoblja dolazi do jakog isparavanja te puno vlage završi u atmosferi, iz koje se prazni u obliku intenzivnih pljuskova. Ističe da ipak ne možemo sa sigurnošću utvrditi da su ovakve vremenske prilike posljedica klimatskih promjena.
Klimatske promjene su dugotrajan proces
"Kad govorimo o klimatskim promjenama, promatramo proces koji traje 30 ili više godina. Ako bi se ovakve stvari ponavljale u dužem vremenskom periodu, mogli bismo reći da je to znak klimatskih promjena. Globalno zatopljenje je u tijeku, a ponavljanje sličnih vremenskih prilika definitivno će potvrditi kako je riječ o posljedici klimatskih promjena", kaže Orlić.
Na pitanje što možemo očekivati u budućnosti, Orlić kaže da projekcije na globalnoj razini u obzir uzimaju emisiju stakleničkih plinova.
"Ako emisija bude veća, veće će biti i promjene. Što nas čeka, uvelike ovisi o političarima. Nije isto odlučuje li o takvim stvarima američki predsjednik ili njemačka kancelarka", kaže Orlić.
Dva esktremna scenarija
Napominje kako na globalnoj razini postoje dva ekstremna scenarija.
"Prema prvom će se do kraja stoljeća utrostručiti predindustrijska koncentracija stakleničkih plinova, a prosječna temperatura na Zemlji narasti za čak 4 stupnja. Prema optimističnoj varijanti, koncentracija bi mogla biti dvostruko veća te bi u tom slučaju globalni prosjek temperature porastao za 1,5 do 2 stupnja", kaže Orlić.
Kad promatramo Hrvatsku, Orlić kaže kako tijekom ljeta koja su pred nama možemo očekivati daljnja zatopljenja i smanjenje količine oborina.
"Istovremeno, u hladnijem dijelu godine možemo očekivati smanjenje količine oborina na jugu zemlje te njihovo povećanje na sjeveru. Dugoročno, to je dobra vijest jer kad bi cijela zemlja bilježila pad oborina, postali bismo ovisni o uvozu, dok ćemo ovako sami moći pokriti svoje potrebe", kaže Orlić.
Kaže da do kraja stoljeća možemo očekivati dulje i intenzivnije toplinske valove, veće suše i još intenzivnija kišna razdoblja.
"Naprosto ćemo se trebati prilagođavati. Očito je da su odljevni sustavi kapacitirani na staru klimatologiju i intenzitete oborina koji su se u međuvremenu povećali", kaže Orlić.