Nije li licemjerno potrošiti više od 100 milijuna kuna na promidžbu, a već dio te svote bio bi dovoljan za podmirenje mnogih društvenih potreba i pomoć biračima kojima se pred izbore obraćaju prigodnim porukama i obećanjima, ističe NHS u priopćenju.
Kako na takvu raskošnu promidžbu mogu reagirati nezaposleni s mizernom naknadom za nezaposlenost, mnogobrojni umirovljenici s niskim mirovinama, radnici s malim plaćama ili bolesnici koji mjesecima čekaju na specijalistički pregled, pita NHS.
Ne bi li bilo poštenije i društveno korisnije kad bi se barem s
dijelom novca za promidžbene oglase i plakate, 'jinglove' na radio i TV postajama, nastupe estradnih zvijezda i sl. darivalo potrebnim uređajima bolnice, domove zdravlja, vrtiće, škole, izgradilo pokoje sklonište za beskućnike.
Pa neka to bude i darivanje u predizborne svrhe, no darovana dobra ostat će puno dulje nego li promidžbeni plakati, emisije pod pokroviteljstvom i sjećanja na javne skupove.
Koliko li tek vrijedi vlast u zemlji kad su kandidati spremni samo na promidžbu galantno potrošiti više od 100 milijuna kuna, i9stiću u NHS-u.
I to u zemlji u kojoj je siromašno između 20 i 30 posto građana,
plaću nižu od prosječne prima preko 65 posto zaposlenih, preko 60 posto mirovina je do iznosa od 2.000 kuna, nezaposlenih je oko 260.000, zaduženost građana je preko 110 milijardi kuna, a države preko 31 milijardu eura, naglašava NHS u priopćenju.