Kuglice s bora, a borovi na cestu. I dok ukrasi poslije blagdana završavaju u ormarima, borovima društvo prave kante za smeće i automobili. 'Bacimo ga obično, traje još tjedan dana pa ga bacimo van', rekao je jedan građanin. 'Sve je to lijepo i krasno, ali smo se unazad jedno 10 godina odlučili na umjetni bor', rekla je jedna građanka.
A umjetne borove zagovaraju i ekološke udruge. Sječa borova za potrebe blagdana, poručuju, vrsta je ekocida. 'Ljudi idu na Badnjak sa sjekirama, kao moj prijatelj iz Siska i biraju jelku, to je velika ekološka šteta', rekao je Vjeran Piršić, predsjednik Udruge Ekokvarner.
>> 'S drvcem u peć. Grije nas, a i lijepo miriši'
Ako se već sijeku, mora se znati što će nakon odlaganja uz kontejnere biti s njima. 'Ako baš imamo borove koji su posječeni, što je potpuno nerazumno, onda ih bar trebamo koristiti kao biomasu, a ne ovo bacanje kroz prozore', rekao je Piršić. Grad Osijek već nekoliko godina organizirano odvozi i reciklira odbačene božićne jelke. Obradom na gradskom deponiju dobiva se kompost od smreke koji služi rasadnicima za nova drvca. Njihov primjer slijede i u Varaždinu.
'Sljedećih 15 dana će oni skupljati božićne jelke i bit će isporučene u tvrtku Univerzal koja to u svojoj energani koristi kao gorivo', rekao je Vlado Vlašić, pročelnik upravnog odjela za komunalije u Varaždinu. Sječa borova unosan je posao. Hrvati za Božić potroše oko 50 milijuna kuna na borove, uglavnom uvezene. Po izvozu prednjači Njemačka s 300 milijuna eura zarade, slijedi Danska s dvostruko manje, dok Hrvatska znatno zaostaje s tek 1.000 izvezenih jelki na godinu.
Zasaditi bor natrag u zemlju nakon blagdana najbolje je rješenje. No, nastavimo li na okoliš gledati kao na sirovinu, ovakve prizore gledat ćemo i idućega siječnja.