Što donosimo u Uniju?

Kakve sve običaje i delicije donosimo u EU?

Slika nije dostupna
Unutar 'miraza' koji Hrvatska donosi u Europsku uniju nalazi se i cijeli niz autohtonih običaja te vrhunskih gastronomskih specijaliteta

Od Slavonije do Zagore da sve do juga - stoljećima su se stvarali običaji, umijeća čuvala od zaborava, a tajne gastronomskih delicija se prenosile s jedne generacije na drugu. Baka Štefanija davno je zamijesila svoje prve štrukle. 'Nafčila sam se još sem bila mala. Od deset let već sam i kuhala i pekla, jer je tak prije bilo', kaže Štefanija Kuća.

Koliko ih je napravila ni sama ne zna, ali zna što je najvažnije za dobre štrukle. 'Treba biti debra roka i treba znati to zmjesiti, rasukati, dobar sirek imeti i vrhnjića i onta se to debre napravi', kaže baka Štefanija.

Dok se štrukli bake Štefanije peku, njezina prijateljica Magda ne sjedi prekriženih ruku. Poznatu lepoglavsku čipku baka Magda od trinaeste godine spretno izrađuje. 'Za ono doba je bilo veliko siromaštvo, nije bilo novaca otac je sam zarađivao, radila je starija sestra pa sam i ja naučila od nje. Na tome sam si zaradila prvi dinar', kaže nam gospođa Magda. Iako je prava majstorica, priznaje niti nakon 54 godine, još ne zna sve.

Čipka se izrađuje i na otoku Pagu koji je osim po njoj svjetski poznat po svom ovčjem siru koji zlatne medalje osvaja po čitavom svijetu. 'Njegova je tajna, to je bura, sol. Bura sol, ovce i čovjek', rekla nam je jednom prilikom Suzana Starčević.

A tajna je mnogih jela - žličica Vegete. Domaćeg proizvoda koji kulinarske delicije na europskim stolovima ukusnijima čini već desetljećima. U ovom trenutku Vegeta se izvozi u više od 40 zemalja svijeta, a proizvodi se u Hrvatskoj i u Europi.

Mnogi se začini kriju i u poznatom slavonskom brandu - kulenu. 'Mora biti odabrano meso, mora biti prava domaća paprika, mora biti dovoljno soli da on ima svoju snagu, svoju ljepotu i sve ono što kulenu treba', kaže nam Jakob Mandić.

Ne znamo jesu li poznati poput Alicije Keys ili Beyonce probali slavonski kulen, ali znamo da su žeđ gasili s najpoznatijom hrvatskom vodom - onom iz 800 metara dubokog Janinog vrela. U Agrokoru kažu, drago im je da Janu piju i slavni. No najveće je priznanje kada to čine milijuni običnih ljudi. I to svakodnevno. 'Odu naši ljudi recimo u Ameriku ili negdje drugdje u svijetu i onda nam šalju slike, našao sam Janu! Poslikaju dućan, poslikaju sebe s Janom. To je iskreno mene još više veseli', kaže Iva Balent iz Agrokora.

Jana je bila pun pogodak. Pogodak u sridu - rekli bi Sinjani kojima taj izraz znači samo jedno. Alka je ponos Sinja, ali i cijele Hrvatske. 'Prvo se sanja prva pobijeda. Nakon nje, odmah druga. Brže, više, jače. To je draž alke', kaže nam slavodobitnik 295. Alke Mario Šušnjara.

Alkari su pravi momci. Takvi se u Slavoniji zovu bećari, a njihova pjesma bećarac. Folklor je kao kultura zadužen za to da čuva običaje, tradiciju hrvatskog naroda.

Nahranit ćemo ih autohtonim delicijama, zabaviti narodnim običajima, poučiti slavnoj prošlosti, začiniti i utažiti žeđ vrhunskim proizvodima. Miraz i pol, rekli bi naši ljudi. Nova zvijezda Europe, ona hrvatska, zasjat će nadamo se, punim sjajem!

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook