Na hranu se sada već troši 40 posto obiteljskih prihoda. Ili 2.700 kuna u prosječnoj četveročlanoj obitelji.
'Imamo divljanje cijena i opći nered na tržištu', kazao je Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. 'U hrvatskom društvu se podrazumjeva da netko bude pokvarenjak, podrazumjeva se da se prevari'.
Ali trgovci nisu dizali cijene koliko bi željeli i mogli jer su hrvatski kupci što nezaposleni, što štedljivi.
'Naravno i trgovci i proizvođači imaju ograničen prostor da te povećane troškove oni snose, ali doći će trenutak kada će oni biti prisiljeni to prebaciti na svoje potrošače. Kada će to biti teško je reći, to ovisi o globalnim kretanjima', kazao je ekonomist Zdeslav Šantić.
A globalna kretanja su prijeteća. U odnosu na prošlu godinu nafta je skuplja 45 posto, time i umjetna gnojiva rastu za 67 posto, što sve rezultira rastom cijena kukuruza za 84 posto, višom cijenom šećera za 62 posto, a cijena pšenice narasla je do 55 posto, ulje 47 posto. Hrana je od prošlogodišnjeg srpnja skuplja za trećinu.
Svaka se zemlja bori na svoj način. Hrvatska će pokušati na - slovenski. Slovenija, naime danas potpisuje trgovački kodeks.
'Danas smo ga dobili mailom. Taj njihov kodeks ima puno zanimljivih stvari', kazao je Grivičić.
Govori se o tome da se ne može ići nekim dampinškim cijenama.
Slovenski Kodeks trgovanja
~
...domaći proizvođači dvije trećine hrane prodaju domaćim trgovcima...
...trgovci svježe proizvode plaćaju u roku od 12 dana, smrznute 20...
...trgovci navode neto cijenu bez popusta i rabata...
Domaći bi većinom trgovali s domaćima, svježu hranu plaćali bi za 12 dana, smrznutu 20, cijena uvijek navedena neto...
No, hoće li se Europskoj uniji svidjeti interni paktovi domaćih proizvođača i trgovaca?
'Znate, nije ni toliko Uniji samo stalo do nekakve prodaje i trgovine u Hrvatskoj. Stalo joj je i do nekakve stabilnosti', kaže Grivičić.
Pa da bi bila što stabilnija Unija od Hrvatske zahtjeva da ukine 0 stopu PDV-a na kruh i mlijeko jer takvo što u Uniji nije praksa.