Unatoč zapadnim i azijskim sankcijama te javnim obećanjima proizvođača da će napustiti rusko tržište, deseci tisuća automobila i dalje preko Kine pronalaze put do Rusije – i to kroz razgranate paralelne kanale koji u praksi zaobilaze uvedena ograničenja. Na to upućuju podaci o registracijama koje je analizirao Reuters, kao i svjedočanstva pet osoba uključenih u tu trgovinu.
Sankcije i povlačenje brojnih kompanija uslijedili su nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Unatoč tome, promet vozilima zapadnih i japanskih marki – od Toyote i Mazde do njemačkih luksuznih proizvođača – nije nestao.
Naprotiv, prema podacima ruske analitičke kuće Autostat i svjedočanstvima sudionika na tržištu, ruski trgovci automobile naručuju preko kineskih posrednika, oslanjajući se na razgranate, često neformalne mreže.
Dmitrij Zazulin, direktor prodaje u moskovskom autosalonu Panavto-Zapad, kaže da dio kupaca i dalje inzistira isključivo na zapadnim markama, poput Mercedesa. "Trenutačno ih, međutim, možemo nabaviti samo paralelnim putem", istaknuo je.
Mercedes-Benz, BMW, Volkswagen i drugi proizvođači iz zemalja koje su uvele sankcije poručuju da zabranjuju prodaju vozila Rusiji te da poduzimaju mjere kako bi spriječili neovlašteni izvoz, uključujući dodatne ugovorne klauzule i edukaciju partnera. No ističu i da su istrage mogućih kršenja složene, dugotrajne i često ovise o suradnji trećih strana.
BMW je, primjerice, naveo da je svojoj maloprodajnoj mreži u Kini dao jasne upute da se "strogo protivi svakom potencijalnom izvozu u Rusiju", dodajući da eventualni sivi uvoz izlazi izvan njihove kontrole i volje.
Jedan trgovac iz Vladivostoka, koji je za Reuters govorio pod imenom Vladimir, opisao je kako njegov salon ne drži takva vozila na zalihi, nego ih nabavlja pojedinačno, prema narudžbama kupaca, preko kineskih posrednika. "Postoji čitav lanac ljudi – jedan poznaje drugoga, taj trećega, i tako se dolazi do vozila", objasnio je.
Razmjere te trgovine zorno pokazuju podaci Autostata. Uvoz iz Kine čini sve veći udio zapadnih i japanskih marki registriranih u Rusiji, dok su južnokorejske marke također i dalje prisutne u značajnim količinama. Broj takvih vozila proizvedenih u Kini više se nego udvostručio od 2023. godine.
Danas čine gotovo polovicu od približno 130.000 automobila koje su 2025. u Rusiji prodali proizvođači iz zemalja koje su uvele sankcije. Od početka rata 2022. u Rusiji je prodano više od 700.000 vozila tih stranih marki.
Toyota je prošle godine, prema tim podacima, bila najprodavanija strana marka u Rusiji nakon kineskih proizvođača, iako tvrdi da je izvoz u Rusiju obustavila još 2022. Mazda je iznijela sličnu tvrdnju, navodeći da se nova vozila koja se ondje pojavljuju preprodaju preko trećih strana izvan njezine kontrole.
Stručnjaci za sankcije upozoravaju da je u praksi iznimno teško potpuno spriječiti da roba dospije u Rusiju. Mnogi automobili proizvode se u Kini, gdje međunarodne marke imaju zajedničke tvornice s lokalnim partnerima, dok se drugi ondje preusmjeravaju prije daljnjeg izvoza.
Posebno je u porastu praksa izvoza tzv. "rabljenih" automobila s nula kilometara – novih vozila koja se najprije registriraju u Kini, a potom se, formalno kao rabljena, izvoze u Rusiju. Time se izbjegava potreba za službenim odobrenjem proizvođača za prodaju na ruskom tržištu.
Takva se vozila u Kini često prodaju uz znatne popuste, dok u Rusiji postižu cijene usporedive s potpuno novim, nikada registriranim automobilima.
Europska unija, Sjedinjene Države, Japan i Južna Koreja uvele su slične mjere kojima se Rusiji zabranjuje prodaja vozila iznad određene vrijednosti ili s većim motorima, kao i svih električnih i hibridnih modela. Ukupna prodaja automobila iz tih regija u Rusiji pala je s više od milijun u 2021. godini na otprilike osminu tog broja. No istodobno raste prodaja kineski proizvedenih automobila njemačkih i japanskih marki.
Prema Autostatu, prošle je godine u Rusiji registrirano gotovo 47.000 novih vozila BMW-a, Mercedesa i Volkswagen grupe, uključujući Audi, Porsche i Škodu. Više od 20.000 tih automobila proizvedeno je u Kini, dok su ostali proizvedeni u Europi, ali su – prema ocjenama analitičara – često preko Kine pronalazili put do ruskih kupaca.
Među ruskom elitom osobito je tražen Mercedes G-klase, luksuzni terenac koji se proizvodi u Austriji i čija cijena doseže oko 120.000 eura. Reuters je imao uvid i u brojne transportne dokumente koji potvrđuju uvoz drugih luksuznih modela iz Kine u Rusiju, uključujući Mercedes GLC 300 i BMW X1 xDrive25i.
S obzirom na snažan rast trgovinske razmjene između Rusije i Kine posljednjih godina, analitičari zaključuju da znatan dio vozila koji iz Njemačke stigne u Kinu na koncu završi – u Rusiji, piše Reuters.