Društvo za oblikovanje održivog razvoja već dvije godine provodi projekt 'REACH', čiji je osnovni cilj pridonijeti smanjenju energetskog siromaštva u Hrvatskoj.
Ideja projekta je kroz niz aktivnosti osnažiti energetski siromašna kućanstva da promijene navike i time smanje svoje troškove za energiju te prepoznati energetsko siromaštvo kao problem koji zahtjeva strukturna rješenja na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini.
Projekt REACH financiran je sredstvima EU kroz program Inteligentna energija za Europu te sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
'U ožujku ove godine objavit ćemo izvještaj o stanju na polju energetskog siromaštva u Hrvatskoj s kojim želimo skrenuti pažnju na ovaj problem te kroz stručan rad i uključivanje zainteresirane javnosti i ključnih sudionika doprinijeti izradi stručnih podloga za javne politike s ciljem smanjenja energetskog siromaštva. Želja nam je da se kroz organizirane sustave potpore najugroženijim kućanstvima osiguraju paketi poput ovih koje smo mi dijelili, ali na nacionalnoj razini te da im se osigura adekvatno energetsko savjetovanje', rekla nam je Slavica Robić, programska direktorica Društva za oblikovanje održivog razvoja.
Dodala je i kako im je želja da se na državnoj razini osiguraju različite razine potpore za pojedine kategorije kućanstava kako bi im se pružila mogućnost da nabave učinkovite kućanske uređaje te time značajno smanje potrošnju energije, a ujedno poboljšaju uvjete stanovanja.
'U Hrvatskoj smo kroz terenski rad kroz aktivnosti na projektu REACH obuhvatili 314 energetski siromašnih kućanstava u Sisačko-moslavačkoj županiji te dodatnih 80 kroz projekt Znanjem do toplog doma. Kućanstva su naši volonteri posjetili dva puta. U prvom krugu (travanj - srpanj 2015.) ispitani su uvjeti stanovanja u tim kućanstvima kroz provedbu jednostavnih energetskih pregleda čime smo dobili informacije o tome kako i na što se troši energija, a u drugom krugu (prosinac 2015. - veljača 2016.) su provedene jednostavne mjere energetske učinkovitosti (LED žarulje, trake za brtvljenje prozora i vrata, perlatori, refleksivne folije za radijatore)', ispričala nam je Robić te dodala kako se u terensku fazu ovog projekta uključilo otprilike 45 volontera.
Reakcije ljudi na ovu vrstu pomoći su vrlo pozitivne, tvrdi naša sugovornica. Ljudima je prije svega drago da netko misli na njih i na taj aspekt njihovog života. Nažalost, kroz ovaj projekt je obuhvaćen samo mali broj ljudi kojima je potrebna pomoć pa je potrebno naći i primijeniti sustavna rješenja ovog problema na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Energetski siromaštvo predstavlja situaciju u kojoj kućanstvo ima poteškoća, ili je čak u nemogućnosti, zadovoljiti osnovne potrebe za energijom. Ono najčešće pogađa kućanstva s niskim primanjima. U većini slučajeva to su umirovljenici, nezaposleni, ili oni koji ovise o socijalnoj pomoći. Njihova loša ekonomska situacija je najčešće popraćena s lošom energetskom efikasnošću njihovih domova. Glavna potreba takvih kućanstava je dovoljno topline za zdravlje i onoliko energije koliko je potrebno za normalan život.
Savjeti za čitatelje – kako uz nekoliko poteza ostvariti znatnu uštedu energije u kućanstvu
Grijanje iznosi više od 60% ukupnih računa za energiju stoga su najveći potencijali za uštedu ako racionaliziramo potrošnju u tom segmentu. Već i sama promjena ponašanja može dovesti do velikih ušteda. Primjerice, u hladnom periodu ne zaklanjajte prozore na južnoj strani, smanjite temperaturu na termostatima u svim prostorijama u kojima ne boravite redovno, a radijatore održavajte, odzračite prije sezone grijanja i oslobodite od prepreka.
Iako je područje EU jedno od najrazvijenijih u svijetu, procjenjuje se da je između 50 i 125 milijuna EU građana energetski siromašno. Situacija je teška među zemljama članicama s područja jugoistočne Europe. U većini tih država čak i više od 30% kućanstva ima problema s energetskim siromaštvom. Također, isplativo je investirati u manje mjere energetske učinkovitosti: iza radijatora koristite samoreflektirajuću foliju; koristeći silikon, poliuteransku (pur) pjenu, „metlice“ ili zaštitne gumice, spriječite gubitke topline kroz otvore - pritom posebno vodite računa o niskim otvorima i gubicima „ispod“ vrata; popravite cureće perlatore i glave tuševa jer kroz njih gubite toplu vodu.
Općenito, sve uređaje kada ih ne koristite u potpunosti isključite, a posebice pazite na korištenje električnih bojlera - nema potrebe za grijanjem vode na temperature iznad 60 stupnjeva Celzijevih te također nema potrebe da bojler radi cijeli dan. Uključite ga samo sat vremena prije korištenja.
Što to konkretno znači za kućanstvo?
'Bitna stavka ovog projekta bila je upravo procjena uštede energije i novaca nakon ugradnje jednostavnih mjera energetske učinkovitosti u kućanstva tako da smo tu procjenu računali za svako kućanstvo koje smo posjetili, a rezultate izračuna ustupili ukućanima. Izračun ovisi o mnogo čimbenika kao što su kvadratura prostora stanovanja, broj prozora i vrata, snaga kućanskih uređaja i potrošača energije koje se trenutno koriste, vrijeme koliko pojedini uređaj radi, izolacija itd. Npr. izračun za uštedu novaca u jednom kućanstvu u koje smo ugradili 2 LED žarulje umjesto običnih žarulja od 60 W, stavili trake za brtvljenje prozora i vrata u dužini od 13m i 1 perlator na kuhinjsku slavinu iznosi 400 Kn godišnje na račune za struju, vodu i grijanje koji bez ove mjere iznose oko 8000 kuna godišnje. Za kućanstva koja u prosjeku imaju ukupni mjesečni prihod oko 2.000 kuna (godišnje 24.000 kuna) godišnja ušteda od 400 kuna je značajna. Kako su ti uređaji koštali oko 200 kuna, znači da se investicija vrati već u pola godine, nakon čega je kućanstvo u plusu', objasnila nam je Robić.
Koliko je u Hrvatskoj energetski siromašnih kućanstava?
Energetski siromašna kućanstva su važan problem koji treba pozornost. Mnogo ljudi se muči s viskom računima za struju i nedostatkom znanja kako da riješe taj problem. 'Procjenjuje se da je u Hrvatskoj oko 30% kućanstava energetski siromašno, no još uvijek ne postoji službena statistika na ovom području. Ono što je poznato jest da više od četvrtine hrvatskih kućanstava kasni s plaćanjem režija, što je znatno više od europskog prosjeka, a deset posto hrvatskog stanovništva u zimskim mjesecima dom ne može održati adekvatno toplim. Naša istraživanja su pokazala da većina kućanstava ima problema s prevelikom vlagom i pojavom pljesni te stalnim „propuhom“ kroz lošu stolariju čime. Općenito, osnovni pokazatelji energetskog siromaštva su nemogućnost da se računi plate na vrijeme kao i manjak financija da se računi za potrebnu količinu energije za ugodno stanovanje uopće podmire. Iz tog razloga brojne obitelji prisiljene su živjeti u hladnim i vlažnim domovima da bi imali dovoljno za npr. hranu. Također, energetski siromašna kućanstva osim loše ili nikakve izolacije (potpuni izostanak fasade, loša stolarija, neizolirano krovište i pod) karakterizira stari i neučinkoviti fond kućanskih uređaja. To su frižideri, zamrzivači te perilice rublja stariji i preko 30 godina, kao i stari električni bojleri. Svi ti uređaji zbog svoje starosti i loših energetskih karakteristika troše višestruko veće količine energije no isti uređaji novih generacija', zaključila je naša sugovornica.