"Prisilili su nas da uništimo sav materijal. Ali ja neću šutjeti, želim da Hrvati znaju istinu." "Ova epizoda je zabranjena za emitiranje, ali je mogla promijeniti živote tisuća Hrvata."
Naslovi su to kojih su bile prepune društvene mreže.
Kažu u videu da se nudi neka brza i laka zarada. Kažu da su u zabranjenom prilogu Provjerenog otkrili kako se obogatiti. Kako imati vilu, ići na utrku formule, piti vino u Monte Carlu, imati skupi trkaći auto, ulagati u investicijske platforme.
Sve što ste možda vidjeli čista je laž.
Reporteri Provjerenog nisu uložili u nijednu platformu, nisu ništa zaradili. I dalje idu na posao pješke, javnim prijevozom ili osobnim automobilima. Žive prosječnim životom. Nitko se nije obogatio i dao otkaz. I dalje su svi u redakciji, na svojim radnim mjestima. Nitko nije u Dubaiju, Monte Carlu ili Monzi. Ne jedu po skupim restoranima. Njihov gablec ili marenda je skroz obična.
Ono što se zapravo dogodilo je da su reporteri Provjerenog sami postali žrtve kriminalne računalne skupine.
"Da, s jedne strane možete biti ponosni jer su vas izabrali zbog toga što vam javnost vjeruje. Građani su već počeli sumnjati ovakve telefonske pozive i naprosto kriminalci su morali naći drugi način kako doći do potencijalne žrtve. Zato javne osobe, poznate osobe, osobe kojima se vjeruju, odličan mamac za građane", objašnjava Renato Grgurić, voditelj službe kibernetičke sigurnosti MUP-a.
Smislili su to dosta inovativno, glumeći legitimne web stranice, a pri tome im je uveliko pomogla umjetna inteligencija. Sve kreće od objave na društvenim mrežama da pritisnete poveznicu. Naravno s vrlo atraktivnim naslovom. Kad kliknete na poveznicu dolazite do naoko legitimne stranice Jutarnjeg lista. Na njoj je jako intrigantan, ali potpuno izmišljeni članak u kojem se cijela priča vrti oko ulaganja u kriptovalute na lažnoj platformi.
"Jako popularno za te maliciozne napadače su te kriptovalute koje su još uvijek velika nepoznanica svim ljudima. Ljudi dosta često misle da mogu zaraditi preko kriptovaluta jako brzo. I zato se kriptovaluta uvijek iskorištava kao nekakav mamac za te ljude koji žele brzu zaradu", upozorava Mislav Major, specijalist računalne sigurnosti.
Osim dobitka na lotu tako brze zarade, u pravilu, nema.
I u slučaju gdje su iskoristili lik i djelo reporterke Provjerenog Eme Branice vaš novac isto ne biste više vidjeli. To je takozvana investicijska prijevara gdje se netko tamo nepoznat lažno reklamira i predstavlja, nudi zaradu, ali prvi korak je registracija i naravno - vaša uplata. I to je ono što bi prvo trebalo pobuditi sumnju.
"Doživjeli smo zapravo da nam je broj različitih oblika internetskih prijevara u koje spadaju investicijske porastao za 100%, dakle poduplava se. To konkretno znači da imamo i duplo više žrtava, duplo veću materijalnu štetu", pojašnjava Grgurić iz MUP-a.
Bitno je čitati - ne onako kako smo navikli samo naslove ili površno - već je stvar u detaljima. Prevare se itekako daju prepoznati - bili vi informatički genije ili ne.
"Otvori nam se nekakav članak, što na prvu sliči da je to članak Jutarnjeg lista, ali kad malo bolje pogledamo, samo kada pogledamo gore u stranice, znači URL stranice, vidimo da to nije Jutarnji list, to je nekakav style.ngo.ne stranica koja je vjerojatno stranica koja je na neki način hakirana i neko je tu zasadio svoj kontent kako bi zapravo sakrio svoje nekakve tragove", ukazuje Major.
Na to treba obratiti pozornost čak i ako se čita na mobilnim telefonima. Ne smijemo biti opčinjeni sadržajem već moramo gledati funkcionalne stvari. I tu se kriju znakovi da se radi o prijevari.
"Izgleda dobro napravljeno, ali vidimo da stranica nije funkcionalna. Znači, ako mi želimo kliknuti na neke gore, na neke druge teme, na Next Business, TikTok, Baz platforma, to ništa zapravo ne radi. Ne radi ovdje neko pomicanje slika, ne rade drugi linkovi. Zapravo jedino što radi je taj link gdje mi odemo na neku njihovu stranicu gdje se možemo registrirati", pokazuje Major.
U ovom slučaju investicija je bila minimalna uplata od 250 eura. Uvjeravali bi vas da zarađujete sve do isplate. Tek tada biste shvatili da ste prevareni i da je sve lažno.
"Kod investicijskih prijevara materijalne štete se upravo kreću u desecima tisuća eura, dakle 20-30 tisuća eura po oštećeniku, nažalost.
Do ekstremnog slučaja imali smo pojedinačnu materijalnu štete kod jedne osobe od 780 tisuća eura", navodi Grgurić.
Kakvih još prevara ima, na što upozoravaju iz HANFA-e, te kako je zapravo jako lagano generirati lažne video i audio sadržaje pogledajte u prilogu Provjerenog stvarne, a ne generirane, Eme Branice.
This browser does not support the video element.