Pronaći povoljan podstanarski stan ili kupiti nekretninu za koju mogu dobiti kredit problem je s kojim se suočavaju brojni Hrvati.
Sve se više govori o projektima priuštivog stanovanja, a ekipa Dnevnika Nove TV provjerila je što vladajući planiraju poduzeti u četiri najveća hrvatska grada.
Veliko zemljište s pogledom na Split u vlasništvu je države. Dokumentacija za više od tisuću stanova spremna, ali gradnja na Korešnici nikako da počne.
"Zapelo nije nigdje osim s početkom rada. Na način da grad izgradi stan, njega da u najam, zatraži od Europskog socijalnog fonda pomoć", rekao je Mate Buljubašić iz građanske inicijative "Split je naš!"
Mjesečni najam odredila bi visina plaće.
"Tko ima devetsto eura, maksimum je tristo eura po svim mogućim kriterijima i pravilima", rekao je Buljubašić.
Odustaje li se od tog projekta?
"Ne, ne, dapače. S tim se projektom ide dalje, on je kompleksan. Sada samo u procesu projektiranja i gradnje pristupne infrastrukture, a u međuvremenu razvijamo i druge projekte priuštivog stanovanja", rekao je gradonačelnik Splita Ivica Puljak.
Za dosadašnje pokušaje države građani nemaju lijepe riječi.
"POS-ovi stanovi koje smo mi subvencionirali svojim, javnim novcem sada su na Bookingu, Airbnbu ili su prodani, pa su sada u stranom vlasništvu i zjape prazni", rekla je predsjednica gradskog kotara Šine Marina Kovačević.
Ipak Rijeka od POS-a ne odustaje, a novih dvjesto jedinica s APN-om dogovorio je i Osijek.
"Mi smo već obuhvatili 68 osječkih obitelji koje su se uselile u novoizgrađenu zgradu. Kad govorimo o parceliranju, to je 25 čestica. A u suradnji s europskom investicijskom bankom želimo proširiti taj fond stanova kako bi mladim ljudima bilo što pristupačnije", rekao je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.
U metropoli planiraju gradnju i kupnju postojećih nekretnina.
"Trenutačno imamo oko 6500 stanova kojima raspolažemo, to je dosta malo. To je oko 1,7 posto ukupnog stambenog fonda u gradu Zagrebu. Na toj razini još ne možemo značajnije utjecati na cijenu najma", rekao je saborski zastupnik Marin Živković.
U Münchenu je deset posto stanova u nekom socijalnom modelu.
"Uglavnom su gradski, ali postoje društva, zadruge te privatnici koji ulažu u takve stanove", rekla je arhitektica i urbanistica Valentina Lauš Mrusek, koja živi u Münchenu.
Aktualne su i rasprave o tome kako pojednostavniti novu gradnju.
"Naravno, protupožarna norma, sve norme sa sigurnošću su potrebne, a ostale se trebaju preispitati, jesu li potrebne li ili ne, s ciljem da pojeftini gradnja", rekla je Lauš Mrusek.
U Hrvatskoj ove rasprave postanu tema - od kampanje do kampanje.