Pijavice se smatraju slabim tornadima. U Hrvatskoj najčešće nastaju iznad mora.
Uglavnom se pojave dolaskom hladnog zraka nad toplu morsku površinu. More kao izvor vlage dodatno pogoduje razvoju velike nestabilnosti atmosfere i olujnih oblaka.
Pijavica se sastoji od vodenih kapljica podignutih s morske površine te kondenziranih kapljica u oblaku.
Uslijed strujanja toplog i hladnog zraka razviju se oblaci koji pijavicu hrane energijom. Na visini se topli zrak ohladi, postaje teži od okolnog i pada u obliku hladne struje koja kondenzacijom uzrokuje pojavu oborina na stražnjoj strani oblaka.
Kada oslabi izvor toplog zraka pijavice nestaju. Što je vlažnost zraka veća, to su pijavice niže i deblje. Pijavica može biti široka i nekoliko desetaka metara, a trajati može i do 20 minuta. Donji dio pijavice vidljiv je jer je sastavljen od morskih kapljica, a gornji dio zbog kondenzacije vodene pare. Brzina vjetra koja se razvija u pijavicama na našem području doseže i više od 80km/h.
Obično nastaju ljeti ili ujesen dok je još topla morska površina.
Pijavica može skrenuti s vodene površine na kopno, gdje najčešće razorno djeluje i vrlo brzo nestane. Ako nastanu nad kopnom, sastoji se od prašine i pijeska. U Hrvatskoj je najviše pijavica primijećeno na području između Dubrovnika i Visa, gdje ih se pojavi i desetak na godinu, dok se duž zapadne obale Istre pojave dvije do tri.
Podsjetimo, pijavica je u subotu ujutro iznenadila sve koji su se nalazili na Korčuli i Pelješcu.