Kućni ljubimci mnogima su promijenili život. Nekima su članovi obitelji, nerijetko i ključan razlog za život. Drugima su tek kratkotrajna zabava, a onda gnjavaža i trošak nakon čega im je dojučerašnjeg ''prijatelja'' najlakše baciti na cestu, bez obzira na to bila kriza ili samo vrijeme godišnjih odmora.
"Odgovorni skrbnici neće napustiti psa ili mačku o kojoj skrbe bez obzira na standard i bez obzira na situaciju u kojoj se zateknu što pokazuju mnogi primjeri u Hrvatskoj, ali i primjeri ljudi koji su poveli svoje životinje sa sobom iz Ukrajine. Za neodgovorne je to samo još jedno opravdanje da naprave najgoru moguću stvar svojem četveronožnom članu obitelji, a to je da ga napuste'', upozorila je za DNEVNIK.hr Lorena Herceg, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja.
Međutim, ističe da ''ovakve situacije mogu potaknuti sve da dobro razmisle prije nego pas ili mačka uđu u njihov dom, da razmotre imaju li sve potrebne uvjete, dovoljno vremena i novaca za sljedećih 15 pa i više godina pravilne skrbi. Nadamo se da će se smanjiti kupnja životinja, a povećati udomljavanje napuštenih pasa i mačaka kojih je u skloništima i udrugama nakon ljetnih mjeseci još više. Životinje nisu artikli i jednako kao što se ne bi smjele kupovati kao artikli, ne smiju se niti odbacivati kao nepotrebni predmeti''.
Azili u Hrvatskoj mogli bi se naći u velikim problemima
Mnogi se nadaju da će dosad zabilježeno napuštanje kućnih ljubimaca ostati izolirani slučajevi i da nije riječ o masovnoj pojavi, kao i da se kriza neće odraziti na interes građana za udomljavanjem ljubimaca jer bi to u slučaju priljeva novih pasa stvorilo velike probleme azilima u cijeloj Hrvatskoj.
U prvih osam mjeseci ove godine u Sklonište u Dumovcu primljena su 522 psa, a u istom razdoblju lani njih 589. No, tek kada se obrade brojke na kraju godine bit će jasno je li kriza zaista utjecala na napuštanje ljubimaca ili je riječ o uobičajenom broju napuštenih ljubimaca za čije napuštanje neodgovorni vlasnici sada samo imaju novu izliku.
''Sva skloništa za napuštene životinje, udruge i druge srodne organizacije desetljećima sustavno promiču odgovorno držanje kućnih ljubimaca, a prvi korak u tome je odgovoran pristup nabavljanju kućnog ljubimca. To podrazumijeva promišljanje o svemu što će kućni ljubimac trebati. Ako je riječ o psu, trebate mu, između ostalog, osigurati školovanje, šetnje, igru, smještaj, hranu i veterinarsku skrb. Dakle, ne preporučujemo nabavljanje psa ako za sve to nemate dovoljno vremena, energije i financijskih sredstava'', istaknuo je za DNEVNIK.hr Damir Skok, ravnatelj Ustanove Zoološki vrt Grada Zagreba u čijem je sastavu Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba, koje surađuje s nizom organizacija u čijem je fokusu dobrobit životinja, pa tako i s najvećom takvom organizacijom u Ujedinjenom Kraljevstvu Dogs Trust.
Sva skloništa imaju ograničene smještajne resurse, a, osim toga, skloništa trebaju biti mjesta na kojima će se napušteni psi zadržati što kraće, a ne mjesta na kojima će ostajati godinama, istaknuo je Skok: ''Među psima koji teže dobivaju udomitelje su oni veliki. Iako je najčešće riječ o nježnim divovima, ljudi su svjesni da takvi psi traže život u kući s dvorištem i da im je potrebno svakodnevno osiguravati veću količinu hrane''.
S jedne strane imamo ljude koji se uistinu dobro brinu o svojim psima, ali još uvijek postoji i mnogo onih koji ignoriraju Zakon o zaštiti životinja koji ih obvezuje na mikročipiranje i sterilizaciju pasa, upozorava Skok: ''Upravo zbog neodgovornih vlasnika ljubimaca azili diljem zemlje muku muče s velikim brojem napuštenih životinja. Posljednjih smo mjeseci imali velik priljev pasa – kako štenadi, tako i odraslih životinja. Riječ je, dakle, o odbačenim leglima pasa koji nisu sterilizirani, te napuštenim životinjama. Svaki pas koji se pronađe na zagrebačkim ulicama, treba prvo proći karantenu, ali bilo je razdoblja kada nam je karantena danima bila puna''.
''Pse koje pronađemo na zagrebačkim ulicama - ako imaju mikročip, vraćamo vlasnicima, a ako ga nemaju, ne znamo čiji su, pa najčešće ostaju u Skloništu do udomljenja. Do njihovih se vlasnika najčešće ni ne može doći. U slučaju da doznamo čiji je pas, o tome se obavješćuju nadležne službe među kojima su komunalno redarstvo i veterinarska inspekcija. Te službe mogu kazniti neodgovorne vlasnike pasa''.
Zakon o zaštiti životinja propisuje novčanu kaznu od 15.000 do 30.000 kuna za napuštanje životinje, a s obzirom na to da ima sve elemente kaznenog djela udruga Prijatelji životinja pokrenula je peticiju da napuštanje životinja uđe u Kazneni zakon i da se kažnjava zatvorskom kaznom.
''Brinuti treba o svim članovima obitelji''
''Svatko tko napusti životinju zna da se ona ne može i neće snaći, da joj prijeti patnja i smrt te se prebacuje briga na druge ljude i zajednicu što je također nedopustivo. Nema opravdanog razloga za takvo napuštanje životinja. Kod krajnje nemogućnosti brige o životinji, skrbnik se mora potruditi i pronaći joj novi dom, putem Facebook grupa, oglasnika i slično ili zamoliti prijatelje/poznanike da privremeno brinu o njoj, a ne ga izbaciti na ulicu. Svi zajedno moramo se snaći u kriznim situacijama i lošim vremenima i odgovorno brinuti o svim svojim članovima obitelji'', istaknula je Herceg.
Prema aktualnim predviđanjima financijska kriza će ugroziti kućne budžete mnogih obitelji, pa tako i onih s kućnim ljubimcima. No, danas mnogi građani ljubimce smatraju članovima obitelji pa se Skok nada da će kroz krizu prolaziti zajedno sa svojim ljubimcima: ''Na primjeru rata u Ukrajini vidjeli smo da se mnogi ljudi ne odriču ljubimaca ni kada su im ugroženi životi. Mnogi su napustili domove vodeći sa sobom svoje ljubimce. Takav odnos prema ljubimcima trebao bi i svima drugima biti vodilja kako se ponašati u teškim razdobljima. Kada živo biće primite u svoj život, ono je s vama i u dobru i u zlu. Pas svojeg čovjeka ne napušta u teškim situacijama. Nemojte onda ni vi njega''.