U prvotnom prijedlogu izvješća koje je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku, austrijski socijalist Hannes Swoboda, izražava se "žaljenje što je hrvatska Vlada odlučila jednostrano uvesti ZERP u Jadranu, odustajući od dogovora postignutog 2004. s talijanskim i slovenskim vlastima, te se podsjeća Hrvatsku da bi, ako se ne pronađe zajedničko dogovorno rješenje, to moglo imati ozbiljne posljedice na brzinu pristupnih pregovora".
Na taj dio podneseno je ukupno 15 amandmana i sada je postignut dogovor da se sastavi kompromisni amandman, koji će gotovo sigurno biti prihvaćen na glasovanju o izvješću u srijedu ujutro.
U kompromisni amandman je ušao prijedlog slovenskih članova Vanjskopolitičkog odbora Boruta Pahora, Jelka Kacina i Lojzea Peterlea da se spomene da je "dogovor iz 2004. godine" između Italije, Slovenije, Hrvatske i Europske komisije ušao u zaključke Europskog vijeća i u Pregovarački okvir.
Umjesto dijela teksta kojima se "podsjeća Hrvatsku" da će u izostanku zajedničkog dogovora, moglo doći do ozbiljnih posljedica po pristupne pregovore, u kompromisnom amandmanu se "izražava žaljenje što izostanak zajedničkog dogovornog rješenja utječe na brzinu pristupnih pregovora". U kompromisni amandman ušao je Swobodin prijedlog iz kojeg proizlazi da bi ekološki dio ZERP-a mogao biti prihvatljivo rješenje.
- Istodobno se traži od talijanskih i slovenskih vlasti da se
konstruktivno uključe u prevladavanje sadašnjeg zastoja kako bi se postigao kompromis koji uzima u obzir interese svih uključenih strana, istodobno štiteći ekološku ravnotežu u Jadranu, što je zajednička briga svih strana, glasi završni dio kompromisnog amandmana o ZERP-u.
Izvjestitelj Swoboda je istaknuo u izjavi novinarima da je rasprava pokazala "jaku potporu Hrvatskoj da postane članicom što je prije moguće i da je upućena jasna poruka Zagrebu da poduzme potrebne mjere na rješavanju otvorenih pitanja, posebice ZERP-a". Dodao je kako bi bila šteta da hrvatski pregovori zapnu zbog "relativno nevažnog pitanja ZERP-a".
Najoštriji u raspravi bio je slovenski socijademokrat Borut Pahor, koji je rekao da je hrvatski premijer Ivo Sanader "drsko izjavio da je Slovenija kriva za zastoj u hrvatskim pregovorima".
- Sanader nije izravno spomenuo Sloveniju, nego je rekao jedna zemlja članica, ali je jasno da je mislio na Sloveniju, dodao je Pahor.
Pahor je inzistirao da se u izvješću mora navesti da ZERP nije bilateralno ili trilateralno pitanje Hrvatske sa Slovenijom i
Italijom, nego da je riječ o pitanju Hrvatske sa EU-om.
- Pregovori o tome nisu mogući dok Hrvatska ne poništi odluku o ZERP-u. Uputili bismo pogrešnu poruku ako bismo u izvješću progledali kroz prste Hrvatskoj i dali joj naznake da je moguć kompromis, rekao je Pahor.
Izvjestitelj Swoboda je na pitanje novinara da komentira jučerašnju izjavu premijera Sanadera da još nema odgovora na njegov prijedlog o kvadrilateralnom sastanku o ZERP-u, odgovorio kako se prije takvog sastanka mora na nižim razinama postići dogovor.
Premijer Sanader je u ponedjeljak izjavio da će, "ako uskoro ne dođe do sastanka, objaviti svoj prijedlog za rješenje problema ZERP-a. A ako se i nadalje budu vršili pritisci na EK da blokira pregovore i ako se zanemari činjenica da su Italija i Slovenije proglasile svoje zone i ako nas se bude ucjenjivalo, onda ću se prikloniti razmišljanju predsjednika Mesića - ili EU ili ZERP".
- Ja se zauzimam za sastanak vodećih ljudi, premijera triju zemalja i predsjednika Europske komisije, ali mora biti jasno da svaki takav sastanak mora imati rezultat, dakle najprije dogovor na nižoj razini i tek onda sastanak na najvišoj razini na kojoj bi se dogovor zaključio. Ne mislim da sastanak premijera i predsjednika Komisije ima smisla osim ako nije jasno da će rješenje biti pronađeno, rekao je Swoboda.
Slovenski liberalni zastupnik Jelko Kacin je Sanaderovu izjavu
objasnio "teškom situacijom u kojoj se nalazi".
- Sanader se nalazi u teškoj situaciji, njegova reakcija govori da je nekako stjeran u kut i treba mu pomoći, inače će biti talac svoje koalicije i ako ne riješi taj banalni problem (ZERP-a), onda nema ništa od završetka pregovora 2009. godine, rekao je Kacin.
Zastupnici stranke Zelenih odustali su od svoga amandmana u kojem su izražavali zabrinutost zbog gradnje Pelješkog mosta.