Bivši ministar unutarnjih poslova Šime Lučin i tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, kategorički su zanijekali da su primili mito, ili uopće znali za takvo što. Na tragu afere Daimler te priznanja te tvrtke na američkom sudu kako su određeni Vladini dužnosnici u Hrvatskoj primili mito od ukupno 4,7 milijuna eura, o potpisivanju ugovora popričali smo s dvojicom spomenutih bivših Vladinih dužnosnika i protagonista tog potpisivanja.
>> Slučaj Daimler: U RH isplaćeno 4,5 milijuna eura mita
Ljubo Jurčić spominjanje svojeg imena u kontekstu te afere primio je, kako je rekao za Dnevnik.hr, s velikom nelagodom. 'To je vrlo ružno i za mene neugodno. Vlada je tada htjela produbiti gospodarsku suradnju sa Daimlerom. Meni mito nitko nije nudio, a kao ministar gospodarstva sam samo formalno stavio potpis na taj ugovor', objasnio nam je u telefonskom razgovoru Jurčić.
Dodao je kako je njegova uloga u sklapanju tog posla, u najboljem slučaju, bila marginalna te da je on ionako imao previše posla s ostalim segmentima gospodarstva i drugim tvrtkama.
Lučin: Nema sličnosti između afera 'Kamioni' i 'Daimler'
I Jurčić i Lučin i Crkvenac su odbacili bilo kakva saznanja o mitu u vrijeme kad su potpisivali dogovor Niti tadašnji ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, nije znao, kako tvrdi, ništa o bilo kakvom podmićivanju. 'Očekivao sam više od suđenja Daimleru u SAD-u. Stalo se napola puta i dosta je stvari ostalo visjeti u zraku', smatra Lučin i dodaje kako mu je žao što Daimlerovi dužnosnici nisu imenovali odgovorne za primanje mita u Hrvatskoj. 'Sada ispada da smo nas trojica (on, Jurčić i bivši ministar financija Mato Crkvenac, op.a.) odgovorni za sve to, a to nije istina. Očekujem da će naše odvjetništvo čitavu stvar rasvijetliti i dovesti do kraja', rekao nam je Lučin. 'Normalno da nisam znao, niti išta slutio u vezi s tim', odgovorio nam je Lučin na pitanje o tome je li znao, ili primao mito od Daimlera.
Lučina smo upitali i za komentar na nedavnu izjavu HDZ-ovog saborskog zastupnika Frane Matušića, kako je afera 'Daimler' zapravo identična aferi 'kamioni'. 'Ja to ne bih uspoređivao s aferom 'Kamioni'. Dimenzija posla je bila drugačija i dimenzija odluka je bila drugačija', zaključio je Lučin, što je i istina, jer oko ugovora s Daimlerom je odlučivala Vlada, a oko MORH-ovih kamiona, bivši ministar obrane berislav Rončević.
Za bivšeg ministra financija Matu Crkvenca, jednog od trojice ministara potpisnika ugovora o nabavi 210 vatrogasnih vozila s konzorcijem 'Daimler ', najbolje što se dogodilo u toj aferi podmićivanja jest brzina nagodbe i priznanja krivnje aktera pred sudom u Washingtonu, a, kako je s tim u vezi izjavio, nikada mu nitko nije nudio novac 'niti mi se netko usudio natuknuti da je posrijedi potplaćivanje i podmićivanje'. 'Jasno je da smo mi koji smo potpisivali posao za Hrvatsku pod najvećom sumnjom, kao i cijela Račanova vlada, pa me raduje brzina odvijanja događaja jer se sada može pratiti trag novca i vidjeti na koji je način Daimler AG 'izvozio korupcijski posao' u čak 22 zemlje te gdje je novac završavao', rekao je Crkvenac.
Odbijajući svaku pomisao da je sam upleten, na pitanje sumnja li na ministre Jurčića i Lučina Crkvenac je odgovorio: 'Bog s vama, ne sumnjam ni u njih'. Upozorio je pritom na činjenicu da je Račanova vlada djelovala do 2003., a predstavnik Daimlera Gero Hermann 'uz odobrenje uprave' priznao je krivnju te tvrtke za podmićivanje dužnosnika hrvatske vlade od 2002. do siječnja 2008. Uputio je istražitelje i novinare na ured za javne nabave jer su ondje izvorni dokumenti i ponude za sklopljeni posao. Crkvenac je rekao kako ništa ne zna o objavljenome Hermannovu priznanju da je svota za podmićivanje u Hrvatskoj bila 4,7 milijuna eura za posao vrijedan 85 milijuna eura, te da su, po dokumentaciji suda, isplate za hrvatske vladine dužnosnike išle preko IM Metala, tvrtke iz Ozlja, u visini oko 3,02 milijuna eura, te daljnjih 1,673.349 eura preko američkih tvrtki 'Biotop' i MRC iz Delawarea i Wyominga.
Na pitanje sumnja li u IM Metal i kriminalne aktivnosti, Crkvenac je odgovorio kako nema baš nikakvih spoznaja. A na pitanje koji bi to načini bili da se kroz IM Metal, bez odgovornosti uprave ili vlasnika tvrtke, odlijeva dio novca u džepove podmićenih vladinih dužnosnika, Crkvenac je odgovorio kako je moguće da se dio novca vodio kao za školovanje ljudi, ili izvlačio za precijenjene dijelove u nabavi i slično, te da je u konačnici novac mogao završiti na računima korumpiranih dužnosnika. Ne pokušavajući braniti nikog tko bi mogao biti kriv, rekao je kako postoji mogućnost da je novac završavao gdje nije trebao, to jest svagdje u svijetu, a da u to izravno nisu bili uključeni vlasnici ili uprava IM Metala. 'Izašlo na vidjelo koliko su akteri bili verzirani u izvozu korupcije i kriminala čim se to proteglo na 22 zemlje svijeta', rekao je Crkvenac.
Ustvrdivši kako zaista nema predodžbu o tijeku novca u toj aferi i da su to samo špekulacije, rekao je kako je sada važno da se zna gdje je početak da bi se moglo tragom novca utvrditi i gdje je kraj, to jest gdje je on završavao. Američki je sudac na temelju nagodbe izrekao presudu po kojoj je podružnica Daimlera ETF u Hrvatskoj dužna platiti 29,120.000 dolara u roku od 10 dana od njezina izricanja kao novčanu kaznu i odštetu za podmićivanje u Hrvatskoj.
Podsjetimo, dužnosnici Daimlera na američkom su sudu samo izjavili, vrlo široko i šturo, kako su podmićivali određene Vladine dužnosnike, no izostala su njihova imena i vremenski period u kojem su se podmićivanja odvijala. Za odgovore na to trebat ćemo pričekati, čini se, domaću istragu.