Kiša je natopila jug Dalmacije, zalila Dubrovnik, skaline pretvorila u slapove, a oluja gradu začas dala izgled neke filmske kulise iz spektakla rađenog prema predlošku nekog mita o vješticama i vilama. I digla more.
Jugo nas pere ovih dana pa ne čudi da je pravilo za stare Republike bilo da u vrijeme južine knez i plemstvo ne donose važne političke odluke. Utjecaj vremena na prosudbe, koje su stari Dubrovčani uvažavali po iskustvu, u međuvremenu je potvrdila znanost pa bi ga opet trebalo ugraditi u pravila donošenja državnih odluka. Samo što bi u nas bilo malo teže to odrediti jer našima je jugo u glavi i za vrijeme bure.
Nevrijeme zahvatilo Hrvatsku: 191 mm kiše palo na Dubrovnik, u Puli vjetar odbacio auto!
Pa je tako prije više od godinu dana donesen zakon o strateškim investicijama. Od 6 projekata koji su prošli, nijedan nije realiziran do kraja.
Upitan koliko se puta Povjerenstvo za investicije da sada sastalo, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao je: 'Ne znam točan broj, sastalo se u onoj mjeri u kojoj je bilo moguće odlučiti da li pripremljeni projekti mogu ići na daljnju proceduru.'
SOA je podnijela izvješće o svojem radu, prvi put otkad postoji. O investicijama nije rekla ništa, a i kako će i kad Hrvatska, koja na sva usta govori o gospodarskoj diplomaciji i investicijama, nema novu strategiju nacionalne sigurnosti koja je toj diplomaciji glavni okvir i glavna smjernica.
Hrvatska, iako već 5 godina članica NATO-a, tu strategiju očito nema zbog nedostatka političke volje da susjedstvo pozicionira kao sigurnosnu ugrozu. Zato upada u oči da je SOA, koju sada ipak vodi američki đak, izbjegla u izvješću elaborirati takozvanu regiju koja je većini naših političara, i lijevih i desnih, što koncepcijska, što mentalitetna opsesija, u maniri ''spojimo stolove''.
SOA objavila prvi javni dokument o svom radu: Čime se oni uopće bave?
Ovo izvješće otvorilo je i pitanje zakona o sigurnosnim službama koji je također loš. U godini kampanje taj loš zakon je najslabija karika, prije svega zbog sigurnosne provjere budućih dužnosnika na Pantovčaku.
Imena i biografije ovog puta javnost bi trebala znati već tijekom kampanje, to ćemo svakako propitkivati. Predsjednik ili predsjednica nam mora zajamčiti da u taj sustav neće, što dosad nije bio slučaj, propuštati sumnjive biografije i stranačke strukture. Da nam sve bude poznato, da ne bi bilo - nismo znali.
U Gornjoj Maoči, dakako, na mig Amerikanaca i po njihovim informacijama, se dogodilo još jedno uhićenje vehabija, islamističke mreže raširene po Federaciji. Duga je to priča. Započela je još 1992. i teško će se ona riješiti, osobito dok ima tihu potporu u jednom dijelu bošnjačkih političara i dijela klerika uvezenih iz arapskih zemalja.
Zapadne službe koje su ih posvuda stvarale ih više ne mogu kontrolirati, a obrat u njihovu tretmanu dogodio se prekasno, tek 2001., nakon napada na Ameriku. Islamisti su bili tema i NATO samita u Walesu. Zanimljivo da se ni po čemu nije isticao turski predsjednik Erdogan kojem je Bosna i Hercegovina strateški cilj, a zloglasni ISIL, uz ostalo, i rezultat njegovih nerealnih političkih apetita o Siriji kao turskom protektoratu na Levantu.
VIDEO U BiH uhićeni članovi vehabijskog pokreta zbog sumnje u terorizam!
'Ono što mi možemo ponuditi je medicinsku pomoć u Hrvatskoj, eventualo za ranjenike, te da ih na jedan način zbrinemo po bolnicama', kazao je ministar obrane, Ante Kotromanović.
Govoreći o Ukrajini, sukobu u kojem se u mnogočemu, od kršenja međunarodnog prava do mirovnih prijedloga, ponavlja obrazac rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ne možemo se ne pitati zašto Hrvatska, zemlja integrirana u Euroatlanski savez, jedina s neposrednim iskustvom rata, Bruxellesu i Washingtonu nije ponudila svoj nacrt mirovnog plana za Ukrajinu.
Koji su to kompleksi koje nose naši političari da im to ne pada na pamet ili nemaju svjesnost o tome da smo partneri za stolom. Ili ih, jednostavno, u instinktu samoodržanja - nije briga.
Na okruglom stolu i SDP i HDZ su se složili da neće podržati referendum o zakonu o preferencijalnom glasovanju, što je očekivano i dovoljno govori o svestranačkim interesnim bratstvima izraslima iz starih struktura. Grbin brije o nekim zvijezdama na listama, a Mlakar da je granica od 3 posto za ulazak u Sabor - neprihvatljiva. A upravo ta granica jamči ono što je Hrvatskoj potrebno - snažniju pluralizaciju parlamenta, slabiju učinkovitost Dontove metode zbrajanja mandata i razbijanje parlamentarnog jednoumlja.
Ovaj prijedlog ujedno onemogućuje mogućnost da minorne stranke, poput HNS-a, poslije izbora postanu stup države, a da ih pojedinačni zbroj njihovih glasova za to nije ovlastio.
Pitali smo ministra Vrdoljaka o optužbama Sindikata da je s ovom Vladom u HEP ušlo 200 novih osoba koje su uhljebljene.
Ivan Vrdoljak: 'I ja sam nestrpljiv, naši rezultati su trebali doći u prvim kvartalima ove godine'
'Pa vjerojatno, ja ne znam te brojeve, ne znam koja je struktura niti stranačka niti rodbinska', rekao je Vrdoljak koji je najavio smjenu u HEP-u.
Eto, ovo vam je meritokracija na hrvatski način koju smo mi građani legalizirali, a protiv nje se ronda sebi u bradu za kavama i to isključivo s pozicije ili ideologije, kosti koju je najlakše baciti ili dijalektičkog razmišljanja o tome tko je manje zlo.
Pa je vrijeme da SDP i HDZ sa satelitima napokon počnemo gledati s razumom, a ne sljepilom. Što je, doduše, teško, uz veliki dio zaštopanog javnog prostora, ali nije nemoguće. U godini pred izbore Vlada je odlučila povećati neoporezivi dio plaće. Tko ima manje dobit će manje, a tko ima više, dobit će još više. Računaju na to da će time povećati potrošnju. Sve su to ''ad hoc'' vatrogasne mjere, nastale u nedostatku vizije i strategije, zbog čega smo i pali na listi konkurentnosti svjetskog gospodarskog foruma.
Žali Bože više riječi. Zato za kraj idemo na more, na bonacu koja uvijek dođe poslije oluje. Prognostičari kažu da će biti babljeg ljeta. One tople tišine koja je moguća samo na našim otocima. Mjestima koja bistre misli, a more vas čuva od svega.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook