'Kada je riječ o Srbiji, učinjeni su veliki koraci naprijed. Nažalost, rat je strahota u kojoj su i pripadnici hrvatske manjine u Srbiji teško stradali i o tome se ne govori i ne zna dovoljno' , kazao je Josipović na otvaranju 17. Foruma hrvatskih manjina u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI), dodavši kako su pozitivni pomaci napravljeni i u položaju hrvatske manjine u Crnoj Gori.
Ocjenjujući kako je Hrvatska na uzoran način uredila položaj manjina u Hrvatskoj, Josipović je rekao kako je to pitanje zadovoljavajuće riješeno na normativnoj, zakonskoj i ustavnoj razini.
Predsjednik je napomenuo kako su problemi hrvatske manjine različiti od zemlje do zemlje, a hrvatske manjine po europskim zemljama vidim kao bogatstvo zemalja u kojima žive.
Ocijenio je jezik kao temeljnu okosnicu manjinskog identiteta Hrvata izvan zemlje. 'Iznenadio sam se da u nekim zemljama Hrvati, bilo da su pripadnici autohtone manjine ili iseljenici, naprosto ne znaju hrvatski jezik i njihova djeca ne uče hrvatski jezik. Oni pjevaju hrvatske pjesme, ali ne razumiju što pjevaju', rekao je Josipović.
Govoreći o zemljama u kojima Hrvati nisu velika manjina, Josipović je ocijenio kako se u njima afirmacija nacionalnog identiteta odvija na način koji forsira povijesni pristup. Upitao se je li to dovoljno i može li to u 21. stoljeću biti motivirajući faktor za najmlađu generaciju.
'Hrvatstvo izvan Hrvatske mora korespondirati s vremenom u kojem živi. Čuvajmo naše narodne nošnje, jezik i pjesme, ali neka hrvatski nacionalni identitet ne bude identitet iz 19. stoljeća', rekao je Josipović istaknuvši i potrebu pomoći i suradnje hrvatske države.
Podsjetivši da HMI ove godine obilježava 60 godina postojanja, ravnateljica Katarina Fuček rekla je cilj Foruma potaknuti raspravu između predstavnika hrvatskih manjina i državnih tijela matičnog naroda o mogućim mjerama za bolje i potpunije ostvarivanje manjinskih prava u domicilnim državama.
Istaknula je kako se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju okreće nova stranica hrvatske povijesti, jer će Hrvatska pridonijeti razvitku te zajednice europskih naroda, a hrvatski jezik postat će službeni jezik. 'To je bitno i za dobar osjećaj i ponos naroda koji je ostavio traga u europskoj kulturi a koju će i dalje izgrađivati', rekla je Fuček.
Na skupu na temu 'Hrvatske zajednice u europskim zemljama: mogućnosti ostvarivanja manjinskih prava u domicilnim državama' sudjelovali su predstavnici hrvatskih manjina iz Austrije, Crne Gore, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije, predstavnici veleposlanstava Crne Gore, Slovenije, Srbije i Mađarske te predstavnici hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva znanosti obrazovanja i športa, Instituta za migracije i narodnosti te Pravnog fakulteta i Fakulteta političkih znanosti. (Hina)