Šefovi država zemalja regije sudjelovali su na sjednici Igmanske inicijative, mreže nevladinih organizacija iz četiriju zemalja i tom su prigodom potpisali i zajedničku izjavu kojom su potvrdili značaj zaključaka Zagrebačkog summita održanog 2000. godine kojima je i potaknuta jača regionalna suradnja.
Četvorica su predsjednika izjavom istaknula nužnost nastavka dijaloga kao načina rješavanja nesuglasica i prijepora te su potvrdili kako članstvo u EU ostaje zajednički strateški cilj. Izrazili su i potporu ulozi civilnog društva i nevladinih organizacija u njihovim naporima za provedbu strukturalnih reformi. Hrvatski predsjednik Josipović istaknuo je u Sarajevu kako je i osobno čvrsto uvjeren da je budućnost za sve četiri države u EU.
'Sasvim je jasno da u svakoj od naših zemalja dijelimo isti napor, istu ambiciju i da je ta ambicija ostvariva', kazao je Josipović istaknuvši kako je Hrvatska na korak od dostizanja punopravnog članstva u EU. 'Naš je interes da i ostale tri zemlje budu što prije u EU i učinit ćemo sve da im na tom putu pomognemo', kazao je Josipović. Pojasnio je kako svo dosadašnje iskustvo pokazuje da ulaskom u EU raste i zanimanje za susjede i opredjeljenje za suradnju s njima.
'Svatko želi imati dobrog susjeda. To je stvar pragmatičnosti i državnog interesa ali i međusobnog poštovanja i povjerenja koje se gradi', kazao je Josipović u govoru. Istaknuo je i to da svi trebaju izvući pouku iz strašnih ratova koji su vođeni u ovom dijelu Europe te učiti nove generacije koliko je nužan dijalog, snošljivost i kompromis. Hrvatski je predsjednik ponovio i punu potporu očuvanju stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Srbijanski predsjednik Boris Tadić ocijenio je da se stanje u regiji znatno promijenilo na bolje u proteklih deset godina te je potvrdio kako i za Beograd integracija u EU 'nema alternativu'. 'Pridruživanje EU najznačajnije je pitanje epohe na prostoru Zapadnog Balkana', kazao je Tadić izrazivši nadu kako proces europskih integracija neće biti doveden u pitanje jer bi to imalo teške posljedice za sve.
Tadić je kazao i to kako Srbija snažno podupire što brži ulazak Hrvatske u EU i dodao kako Beograd očekuje da Hrvatska osigura 'najviši stupanj poštovanja prava nacionalnih manjina'. Ponovio je i očekivanje da zemlje regije podupru srbijanska stajališta u vezi statusa Kosova. I predsjedatelj Predsjedništva BiH Haris Silajdžić pozvao je na jačanje suradnje i razumijevanja u regiji te je predložio da četiri države uspostave posebna središta za znanstvenu i tehnološku suradnju.
Crnogorski predsjednik Vujanović potvrdio je kako je njegova zemlja vrlo zainteresirana za dobrosusjedske odnose u regiji. 'Očekujemo da i EU vrednuje naša dostignuća i posebice regionalnu povezanost', rekao je Vujanović. Hrvatski predsjednik Josipović je na marginama sarajevskog skupa iza zatvorenih vrata imao i odvojene radne susrete s predsjednicima Srbije, Crne Gore i BiH. U privatni posjet primio ga je i poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić.
Hrvatski predsjednik radni posjet BiH nastavlja i u nedjelju kada će posjetiti Derventu i Banju Luku gdje će razgovarati s predstavnicima hrvatskih stranaka iz BiH te s predstavnicima vlasti Republike Srpske, a predviđen je i njegov susret s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem te banjolučkim biskupom Franjom Komaricom. Josipović će u selima Sijekovac, Briševo i Kozarac odati počast žrtvama rata u BiH. (Hina)