Josipović, Tadić i Solyom o europskoj budućnosti

Rekavši na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji kako je gotovo siguran da će Hrvatska završiti pregovore o punopravnom članstvu u EU prije nego što Mađarska 1. siječnja 2011. preuzme predsjedanje Unijom, Josipović je ocijenio kako Hrvatskoj uz ostvaren bitan napredak još preostaje nekoliko pitanja, prije svega glede suradnje s Haaškim sudom. No i tu je, rekao je Josipović, Hrvatska učinila gotovo sve, predala sve dokumente, a nastoji u potpunosti razriješiti situaciju oko topničkih dnevnika. Izrazio je nadu u pozitivno očitovanje glavnoga haškog tužitelja Sergea Brammertza o punoj suradnji Hrvatske s tim sudom. Za Hrvatsku je, ponovio je Josipović, od iznimnog interesa da u Europsku uniju uđu i susjedne zemlje regije. 'Zbog toga sam vrlo zadovoljan što smo predsjednik Tadić i ja potvrdili nužnost brzoga i odlučnog rješavanja svih otvorenih pitanja, a to je potrebno učiniti i s drugim susjednim zemljama', rekao je Josipović.

Srbijanski predsjednik Tadić istaknuo je kako je Srbiji važno da je ovaj sastanak potvrdio da ni jedna zemlja članica neće kočiti zemlje kandidatkinje u procesu pristupa Europskoj uniji, već da će isključivo mjerilo biti ispunjenje kopenhaških kriterija propisanih za ulazak u EU. 'Srbija želi da Hrvatska što prije postane članica Europske unije, jer bi to značilo da će uskoro to moći ostvariti i Srbija', rekao je Tadić. Mađarski predsjednik Laszlo Solyom istaknuo je dobro ozračje koje je vladalo na trostranom sastanku, istaknuvši ga kao primjer suradnje unutar regije, važan s aspekta proširenja Europske unije, ali i za svaku od tri države pojedinačno.

Najavio je kako će Mađarska i dalje činiti sve kako bi pomogla Hrvatskoj i Srbiji u integraciji u EU i ustvrdio kako je sretan zato što će u vrijeme mađarskoga predsjedanja EU-om Hrvatska završiti pregovore, dok bi Srbija trebala dobiti status službenoga kandidata za članstvo. Važna tema sastanka bilo je i pitanje manjina, a Solyom je rekao da se razgovaralo o stvaranju 'kulturnih nacija', zajednica etničkih skupina koje dijele isti jezik, istu kulturu, povijest i identitet, iako njezini pripadnici imaju različita državljanstva. 'To bi mogao biti temelj za rješavanje pitanja manjina među europskim zemljama', rekao je mađarski predsjednik, naglasivši da 'kulturne nacije' ne bi imale nikakve teritorijalne pretenzije.

Solyom je zahvalio Tadiću i Josipoviću na njihovom osobnom i doprinosu njihovih zemalja pomirenju u regiji, rekavši kako je jako dobro da su takve geste i potezi povučeni razmjerno brzo nakon završetka rata. Tadić je posebno istaknuo nove standarde u politici pomirenja u regiji, koje njeguje zajedno s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem, izrazivši ponos zbog odluke srbijanskog parlamenta da usvoji Deklaraciju o Srebrenici, kojom se ogradila od strašnih zločina tamo počinjenih i ustvrdivši kako takva politika zaslužuje pohvalu.

Trojica predsjednika dio su razgovora, koji se s predviđenog jednog, produžio na puna dva sata, posvetili i temi ekologije, odnosno stvaranja bioloških rezervata u području između Mure, Drave i Dunava. Josipović je rekao kako je ekologija pitanje budućnosti za sve zemlje u Europi i kao posebno težak spomenuo problem mina u Hrvatskoj, koji je opterećuje ne samo na ekološkom nego i sigurnosnom i gospodarskom planu. Zbog toga se i javno zahvalio predsjednicima Solyomu i Tadiću za njihovom obećanju da će se zalagati za da Hrvatska dobije međunarodnu pomoć za projekte razminiravanja. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović će se tijekom dana sastati s hrvatskom zajednicom u Pečuhu, a zatim će se s Borisom Tadićem uputiti u selo Bački Monoštar, gdje će se obojica susresti s predstavnicima hrvatske zajednice u Vojvodine. (Hina)