U ovom trenutku u Hrvatskoj ih je pedesetak, a velika većina je u blizini naseljenih mjesta i, tvrde stručnjaci, ne zadovoljava ni minimalne sigurnosne standarde. Kninsko skladište proglašeno je neperspektivnim i trebalo se zatvoriti do kraja godine, no zbog nedostatka novca to nije učinjeno.
Hrvatska je silom prilika oružje nabavljala sa svih strana. Godinama se radi na donošenju zakonu o konverziji i zatvaranju skladišta no zakon još uvijek nije donešen. 'Moramo znati da su to vrlo opasna mjesta da jedan slučajan incident može izazvati lančanu reakciju s katastrofalnim posljedicama. Moramo to imati na umu. Ovo nam je upozorenje i taj cijeli proces konverzije i naročito stvaranje novih skladišta koja će biti puno sigurnija moramo ubrzati', kaže dr. sc Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosti.
Pravilnici o skladištenju opasnih tvari na papiru izgledaju savršeno. No, u praksi je drugačije jer su loše održavanje i nebriga doveli su do eksplozije.
'Sama činjenica da je toliko eksplozivnih sredstava unutar te vojarne, naravno da se moralo proaktivno djelovati i primjenjivati čak više od onog što je propisano na papiru. Od redovnog održavanja unutar vojarne do okoliša', uvjeren je stručnjak za sigurnost Bono Marjanović. Vojna skladišta su poput izgradnje novih zatvora, nitko ih ne želi u blizini. Gdje ih uopće locirati?
'U blizini velikih postrojbi zapravo bi imali i veća skladišta ali ta skladišta bi trebala imati sve uvjete koji se zahtjevaju u suvremenim sigurnosnim procjenama', ističe Cvrtila. Većina skladišta nakon zatvaranja predat će se na korištenje lokalnoj samoupravi. No sporno je što se ne zna tko bi trebao platiti njihovo čišćenje i izmještaj na drugu lokaciju. Sigurnost je i dalje upitna, sve dok se ne nađu novci mogu se očekivati incidenti poput ovog u Kninu.