Jedan pacijent uspješno se oporavlja, a ostali dijele istu sudbinu priključeni na aparate, s temperaturom sniženom na 32 stupnja. 'Preostala četiri pacijenta još su uvijek teško bolesni, životno ugroženi, komatozni', rekao je Marija Santini, infektolog.
Liječnike ne zabrinjava broj ugriza krpelja, sezona je. Brine ih broj teško oboljelih, i moguća promjena žarišta južno od Save. 'Svi potječu iz sjeverozapadne Hrvatske osim jednog pacijenta koji je stigao iz Gorskog kotara, to nije uobičajeno kao žarište krpeljnog meningoencefalitisa', dodaje Santini.
Iako godinama mali nametnici nisu uzrokovali ovako teške bolesti, odgovora o mutaciji virusa još nema. 'Virus se mora analizirati, detektirati, genski dokazati, usporediti sa već poznatim genomom ostalih virusa i onda tek možemo na takvu stvar odgovoriti', rekla je Alemka Markotić, Odjel za znanstvena istraživanja.
Klimatske i ekološke promjene jedan su od glavnih krivaca zbog kojeg je virus nametnika ove godine postao opasniji no ikad. 'Imunološki sustav, genske karakteristike određenog čovjeka koji je razvio teži oblik bolesti i brojni drugi faktori mogu utjecati na to', rekla je Markotić.
Koliko tvrdoglav i opasan krpelj može biti, na koži i zdravlju osjetio je Bjelovarčanin Ivan Štefekov. 'Te su posljedice bile tako strašne da sam bio devet dana u komi, sedam mjeseci u outu. Nakon te kome sam se ponovo morao učiti govoriti, hodati. Kao posljedicu imam glavobolju što je zanemarivo u odnosu na ono što se moglo desiti', ispričao je Štefekov.
Krpelji ne biraju domaćina. Nekoliko jednostavnih, ali važnih sitnica poput repelenta, dugih rukava i pregleda nakon povratka iz prirode, držat će ih na podalje. Mala cijena za spas života.