Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, zajedno sa slovenskim kolegom Borutom Pahorom, pokrenula je snažnu inicijativu s ciljem da Sjedinjene Američke Države obnove svoj interes za prostor Jugoistočne Europe. Tako će nakon sedam godina, od 2008. kada je u Hrvatsku stigao tadašnji američki predsjednik George Bush, našu zemlju ponovno posjetiti visoki predstavnik jedne od najmoćnijih zemalja na svijetu.
Ideju da ga se pozove u Hrvatsku iznijela je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović na Europskom forumu u Albachu, koja je potom uz potpis slovenskog kolege Boruta Pahora poslala pozivnicu u Bijelu Kuću. Drugi čovjek SAD-a, kada je dobio poziv da sudjeluje na izvanrednom summitu Brdo-Brijuni u Zagrebu, odmah je potvrdno odgovorio. Rođen u Pennsylvaniji, pravnik po struci, prvi put u Senat je izabran 1972. kao šesti najmlađi senator u povijesti američke politike. Kao jedan od svojih najvećih međunarodnih političkih trenutaka vidi upravo svoju uključenost na našim prostorima. Bio je jedan od prvih u SAD-u koji je 1991. godine stao na stranu Hrvatske i tražio da nam se pomogne u ratu koji je pokrenula Srbija. 1993. godine, gotovo tri sata razgovarao je s Miloševićem te mu rekao kako je 'ratni zločinac kojem treba suditi'. Bio je žestoki protivnik Zaljevskom ratu, no podržao je inicijativu NATO-a u BiH, napade na Srbiju i Crnu Goru zbog teških zločina na Kosovu. Prvi suradnik američkog predsjednika Baracka Obame, podrijetlom je Irac, a osim prava diplomirao je povijest i političke znanosti.
47. po redu američki podpredsjednik Joe Biden u Hrvatsku dolazi 25. studenog gdje će nazočiti sastanku na vrhu zemalja članica procesa 'Brdo-Brijuni' kojeg su zajedno potaknule Slovenija i Hrvatska 2013. godine, a domaćin će biti hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Proces 'Brdo-Brijuni' organiziran je s ciljem jačanja regionalne suradnje kao i rješavanje otvorenih pitanja s ciljem stabilizacije situacije u Jugoistočnoj Europi, kao i pitanje podrške euroatlantskom putu svih zemalja u regiji jer se pokazalo da je to ključni proces koji vodi stabilnosti. Osim toga, treba se suprotstaviti mogućem jačanju islamizacije u regiji, koja je vidljiva na Kosovu, u BiH, a dijelom i u Albaniji i Makedoniji. Na dnevnom redu će se naći i i pitanje negativnog utjecaja Rusije u regiji koji se vidi i u pokušaju da se zaustave težnje Crne Gore za pridruživanjem NATO-u.
Glavni cilj sastanka, možemo zaključiti, je vraćanje zanimanja SAD-a za Hrvatsku kao i cijelu Jugoistočnu Europu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook