Klimatske promjene više nisu prijetnja budućnosti - one su sadašnja stvarnost. U prosjeku svakog dana 60 tisuća ljudi prisiljeno je napustiti svoje domove.
Posljednjeg desetljeća UN bilježi 220 milijuna raseljenih, a do 2050. klimatske migracije mogle bi zahvatiti više stotina milijuna ljudi, ponajviše na globalnom jugu. Porast razine mora, suše i degradacija tla tjeraju ljude u bijeg. No rješenja postoje.
Prirodni zahvati, od obnove mangrova do regeneracije tla pomažu zajednicama prilagodbu, zaštitu prihoda i ostanak. S time mogu smanjiti i trećinu emisija stakleničkih plinova. Stručnjaci poručuju: ulaganje u prirodu nije luksuz, nego nužnost. Borba protiv klimatskog raseljavanja počinje tamo gdje ljudi žive - i gdje žele ostati.
This browser does not support the video element.