Rizik stabilnosti države postaje sve važniji u svijetu u kojem katastrofe sve češće prelaze granice i prelijevaju se na gospodarstva.
Riječ je o riziku da država više ne može ispuniti svoje financijske obveze nakon katastrofalnog udara nepogode.
Tada proračuni pucaju: raste zaduženost, pada kreditni rejting, a troškovi obnove guraju u dugotrajnu krizu.
Najranjivije su države s ograničenim proračunskim mogućnostima, gdje jedan događaj može izbrisati godine razvoja.
Zato se sve više naglašava potreba za unaprijed osiguranim financiranjem, boljim procjenama rizika i sustavima koji povezuju meteorološke podatke, infrastrukturu i ekonomske pokazatelje.
Poruka je jasna - otpornost države osigurava se prije katastrofe, a ne poslije.
This browser does not support the video element.