Pokazali su to rezultati ankete "Zdravstvo u Hrvatskoj - stavovi i istraživanja", provedene na uzorku od 1000 građana, koju je naručila i u ponedjeljak prezentirala javnosti eurozastupnica Romana Jerković (SDP).
"Oko 61 posto građana, većinom mlađih od 49 godina, koristilo bi češće privatne zdravstvene usluge da si to mogu priuštiti, a financije su im u tome glavna barijera", rekla je Jerković na prezentaciji rezultata.
U javnom sektoru građani su najvišom ocjenom ocijenili medicinske sestre i pomoćno osoblje, a u privatnom sektoru - odnos prema pacijentu, dostupnost i tehničku opremljenost.
Jerković je zabrinjavajućim ocijenila da 48,5 posto zaposlenih visokoobrazovanih građana, nezadovoljnih javnim zdravstvom, ne može sebi financijski priuštiti odlazak privatniku.
Istraživanje je pokazalo i da građani najviše idu obiteljskom liječniku, te da javno zdravstvo koriste većinom stariji od 65 godina, oni s osnovnoškolskim obrazovanjem, umirovljenici, i osobe nižih prihoda, dok kod privatnika idu visokoobrazovani, zaposleni građani, viših primanja, mlađi do 34 godine i u većoj mjeri muškarci nego žene.
Svega dva posto građana koristi isključivo privatne zdravstvene usluge
Nešto više od polovine građana koristi isključivo javno zdravstvo (53 posto), a svega dva posto građana koristi isključivo privatno.
Rezultati pokazuju i da čak 65 posto građana u posljednjoj godini nije potrošilo niti jedan euro na privatne zdravstvene usluge. Građani najviše novca u zdravstvu troše na lijekove - oko 126 eura godišnje i na dobrovoljno osiguranje.
Pokazalo se i da si 60 posto građana ne može priuštiti preglede ni liječenja koja nisu pokrivena zdravstvenim osiguranjem, a 37 posto si ne može priuštiti lijekove koji nisu na teret HZZO-a.
"Ovdje se radi o zaposlenim i visoko obrazovanim građanima koji imaju slabije dostupnu zdravstvenu skrb, što je zabrinjavajuće", upozorila je Jerković.
Pozvala je na jačanje javnog zdravstva istaknuvši da se privatno zdravstvo ne smije razvijati na uštrb javnoga.
Eurozastupnica se posebno osvrnula na onkološku skrb u Hrvatskoj, u kojoj se troši više od EU prosjeka, a imamo izrazito loše rezultate liječenja i visoku smrtnost.
Istaknula je i da je Hrvatska prije godinu i pol dobila na raspolaganje 80 milijuna eura za nabavu sofisticirane onkološke opreme.
"Ministar je smijenio nekoliko povjerenstva za nabavu te opreme. Dio tog novca navodno je preusmjeren u neke druge stvari. Pitanje koliko će biti iskorišteno dostupnih sredstava", rekla je Jerković istaknuvši kako zdravstvena administracija nije u stanju povući europska sredstva koja su joj na raspolaganju.