S teškoćama koje rezultiraju socijalnom isključenošću u Hrvatskoj se najčešće suočavaju pripadnici nacionalnih manjina, posebice romske manjine, zatim povratnici, osobe s invaliditetom, oni koji žive u institucijama, dugotrajno nezaposleni, žene obitelji s malom djecom i starije osobe.
U opasnosti od siromaštava i socijalne isključenosti, po statističkim podacima iz 2007., živi petina građana Hrvatske, ili gotovo milijun ljudi, ako se uzme u obzir njihov raspoloživi dohodak, a ta se opasnost povećava s dobi pa je za građane starije od 65 godina veća od 40 posto.
Najviše građana osjeća se socijalno isključenima u Požeško-slavnonskoj, Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, gdje je i vrlo nizak društveni bruto proizvod.
Na Forumu je rečeno da ni u Europskoj uniji ove godine nije uočeno smanjenje stope siromaštva, a istodobno sporo raste stopa zapošljavanja, čemu je pridonijela i recesija.
Među zemljama regije, Hrvatska je prva izradila i s Europskom komisijom 2007. potpisala Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju, to jest dokument za provedbu mjera socijalne skrbi i borbe protiv siromaštva uz pomoć strukturnih fondova EU. Za tu je svrhu iz hrvatskoga državnog proračuna ove godine izdvojeno 1,5 milijardi kuna.
S hrvatskim iskustvima u izradi Memoranduma na Forumu će se upoznati i mnogi stručnjaci za socijalnu politiku i politiku rada iz resornih ministarstava Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Srbije, koji će se upoznati i s drugim strategijama socijalnog uključivanja EU, o čemu će govoriti predstavnici Europske komisije i UN-ovih agencija.
Socijalna isključenost najčešće se očituje kao nezaposlenost, ali i otežan pristup najvažnijim socijalnim uslugama, ljudskim pravima i mreži socijalne sigurnosti, što se dobro vidi u zemljama regije: dugotrajna nezaposlenost u Srbiji je 71 posto, na Kosovu 85 posto, u BiH 88 posto, a u Hrvatskoj udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom postotku nezaposlenih je 60 posto.
U regiji je visok i udio osoba starijih od 65 godina bez primjerenih prihoda pa je tako u Albaniji čak 90 posto njih bez mirovine, a u Crnoj Gori od 50 posto starijih koji primaju mirovinu tek je 27 posto žena.
'Način na koji reagiramo na tendencije vezane uz odbacivanje i diskriminaciju najvažniji je lakmus-test zrelog, otvorenog i demokratskog društava', zaključio je stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj Jurij Afanasijev.