Simbolično ga je ispratila pogrebna povorka, ali u stvarnosti, istini opet treba pogledati u oči. Tko je kriv za Šibenik?
'To bi trebalo pitati sve one koji su sudjelovali u političkom životu zadnjih 20-30 godina', smatra Vladimir Kužina iz Šibenskog građanskog foruma.
Dvadeset, trideset godina. Previše, čak toliko da o političkoj nepodobnosti Šibenika otvoreno govore čak i političari.
'Kad se donose odluke i kad se donose mjere za Zadar ili Split u pravilu uvijek pregovara politika i prihvaća se politički imperativ', kazao je dogradonačelnik Šibenika, HNS-ovac Petar Baranović.
Svjesni toga, kažu, moraju se dvostruko više potruditi da grad drže na površini. Nakon 20 godina ipak se negdje gradi marina, hotel, dovršava poduzetnička zona... 'Niz investicija, javnih i poduzetničkih, svjedoče da možemo svi zajedno izvesti Šibenik na pravi put', kaže Baranović.
Tko je lobirao za Zadar i Split i zašto između njih jedva da postoji grad od 50.000 ljudi. I je li Zadrova sreća najveća?
'Uvođenjem prireza u Gradu Zadru, on će se vrlo brzo pridružiti devastiranim gradovima poput Šibenika, Dubrovnika, itd.', smatra sociolog prof. dr. Zlatko Miliša.
U Šibeniku su ugašene tvornice, sve su veće tvrtke odselile upravo u Zadar i Split. 'Šibenik je nažalost mrtav grad, ali ne dva dana ili dva mjeseca. Umro je točno onog trenutka kada se počela provoditi deindustrijalizacija grada', smatra književnik Emir Imamović Pirke.
600 mladih godišnje odlazi iz Krešimirovog grada. Rijetki imaju još snage u borbi za ostanak. 'Šibenik definitivno nije mrtav jer smo mi sa svakim projektom koji smo radili shvatili da mladima takvih stvari nedostaje i da jedva čekaju i odazivaju se', kazala je Ines Rudan iz udruge mladih P.A.R.K.
Tek se nakon dvadeset godina ide u turistički zaokret. Šibenik mnogi napuštaju, ali još je uvijek onih koje - ne napušta nada.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.