Rasprava o odnosu Hrvatske i Slovenije dodatno se zahuktala uoči slovenskih parlamentarnih izbora nakon što su se pojavile analize prema kojima su hrvatske plaće i kupovna moć u međuvremenu prestigle slovenske. Tvrdnje su se temeljile na podacima koje je objavio portal Finance.si, a koji pokazuju značajan zaokret u posljednje tri godine.
Prema toj analizi, 2022. godine razlika je bila izrazito na strani Slovenije: prosječna plaća izražena kroz paritet kupovne moći iznosila je ondje 1378 eura, dok je u Hrvatskoj bila tek 730 eura. No prošle godine situacija se, prema istom izvoru, promijenila – slovenski prosjek dosegnuo je 1792 eura, dok je hrvatski iznosio 2036 eura.
Kao jedan od ključnih razloga takvog pomaka navodi se porezna politika. Hrvatska je u nekoliko krugova poreznih izmjena, započetih još u mandatu ministra financija Zdravka Marića, postupno smanjivala opterećenje na plaće. Time je, prema tim procjenama, porezni teret rada postao niži nego u Sloveniji.
Na te je usporedbe reagirala i slovenska vlada.
Na službenom profilu na TikToku objavila je vlastitu interpretaciju podataka, nastojeći pokazati da ukupna slika ipak ide u prilog Sloveniji.
Prema tim brojkama, prosječna netoplaća u Sloveniji iznosi 1626,80 eura, dok je u Hrvatskoj 1498 eura. Uz to, slovenski radnici svakog mjeseca primaju 160 eura neoporezivog dodatka za prehranu. U Hrvatskoj takva isplata nije zakonski obvezna, ali postoji mogućnost godišnjeg neoporezivog primitka do 1200 eura. Slovenska strana ističe i da se troškovi prijevoza ondje ubrajaju u neoporezive primitke, dok u Hrvatskoj to nije obveza, iako se može priznati neoporezivi iznos u visini cijene javnog prijevoza.
Kada je riječ o regresu, slovenski iznos doseže 1277,72 eura. U Hrvatskoj regres nije propisan zakonom, već se može isplatiti kroz neoporezive dodatke do 700 eura godišnje, u koje ulaze i bonusi te nagrade.
Usporedba se proteže i na socijalna prava. U Sloveniji se porodiljna naknada u punom iznosu isplaćuje 12 mjeseci, dok je u Hrvatskoj taj rok šest mjeseci. Inflacija je, prema navedenim podacima, u Sloveniji 2,6 posto, a u Hrvatskoj 3,8 posto. Razlikuju se i stope PDV-a: slovenske su 22, 9,5, 5 i 0 posto, dok su hrvatske 25, 13, 5 i 0 posto.
Na razini makroekonomskih pokazatelja slovenski BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći doseže 90 posto prosjeka Europske unije, dok je Hrvatska na 78 posto.
Objavom tih podataka slovenska je vlada odgovorila na optužbe da je Hrvatska u posljednje tri godine pretekla Sloveniju te da je Slovenija među državama s najvišim poreznim opterećenjem rada.
Ivan Odrčić o usporedbi Slovenije i Hrvatske: "Slovenija i dalje ima višu produktivnost i razvijeniju strukturu gospodarstva"
O svemu smo pitali i analitičare.
Savjetnik glavnog ekonomista HUP-a Ivan Odrčić ističe da se razlika u plaćama u kratkom razdoblju doista smanjila, ali da Slovenija i dalje ima višu prosječnu netoplaću.
"Iako se razlika u plaćama između Hrvatske i Slovenije u kratkom razdoblju smanjila na desetak posto, s otprilike 30 posto u 2022. godini, slovenska prosječna netoplaća i dalje je viša, dok je hrvatsko približavanje ponajprije rezultat vrlo snažnog rasta plaća, posebno u javnom sektoru", kaže Odrčić.
Navodi da je u 2025. prosječna netoplaća u Sloveniji iznosila 1602 eura, a u Hrvatskoj 1445 eura za prvih jedanaest mjeseci odnosno 1498 eura u studenome. Niža razina cijena dodatno povećava realnu kupovnu moć hrvatskih plaća.
Dodaje kako minimalna plaća u standardu kupovne moći u Hrvatskoj posljednjih godina raste najbrže u EU-u i danas je nadomak slovenske, 1377 nasuprot 1417 eura, što pokazuje da se prostor za daljnje administrativne intervencije u trošak rada ubrzano sužava.
Prema njegovim riječima, ukupna primanja zaposlenih od 2019. realno su porasla za 26 posto, dvostruko brže od produktivnosti, koja je rasla oko 13 posto. Trošak rada pritom je među najbržima u EU-u, što kratkoročno podiže životni standard, ali smanjuje prostor za investicije i povećava inflatorne rizike. Udio troška rada dosegnuo je 49,4 posto BDP-a, dok je bruto operativna dobit pala na 33,5 posto BDP-a.
Struktura plaća pokazuje snažniju ulogu države u Hrvatskoj. Razlika između prosječne brutoplaće u javnom i privatnom sektoru 2024. iznosila je oko 32 posto, dok je u Sloveniji bila oko 16 posto. To, prema Odrčiću, dodatno naglašava koliko je za dugoročno ubrzanje rasta plaća važno jačanje investicijskog ciklusa i produktivnosti u privatnom sektoru.
Ohrabrujućim smatra i to što dio slovenskih kompanija Hrvatsku sve češće promatra kao lokaciju za širenje proizvodnje jer nova ulaganja i otvaranje radnih mjesta s većom dodanom vrijednošću stvaraju prostor za održiv rast primanja.
"Usporedba se ne može svesti samo na razinu plaća jer Slovenija i dalje ima višu produktivnost i razvijeniju strukturu gospodarstva, dok je hrvatski rast velikim dijelom potaknut potrošnjom i državom. Održivo približavanje moguće je samo uz jači investicijski ciklus, veću dodanu vrijednost i daljnje rasterećenje rada jer bez rasta produktivnosti nema ni dugoročnog rasta plaća", zaključuje Odrčić.
Ekonomski analitičar Petar Vušković ističe da su statistički pokazatelji o plaćama važna poruka jer pokazuju da rast plaća u Hrvatskoj nije samo statistički, nego ima stvarni učinak na standard građana.
"Ipak, treba biti precizan. To nije prvi makroekonomski pokazatelj u kojem smo se približili Sloveniji. Posljednjih godina Hrvatska bilježi brži rast BDP-a, snažniji rast realnih plaća, nižu stopu nezaposlenosti te postupno smanjenje javnog duga u odnosu na BDP. U tim područjima razlika se sustavno smanjuje.
Naravno, u ukupnom BDP-u po stanovniku prema paritetu kupovne moći Slovenija je i dalje ispred. Ali činjenica da se jaz smanjuje, i da smo u pojedinim pokazateljima već ispred, govori da se hrvatsko gospodarstvo transformira brže nego što se to često priznaje", kaže Vušković.