U ovogodišnjem izvješću SOA-e, koje broji četrdeset stranica, znatan se dio odnosi na opasnosti od terorizma. U Hrvatskoj, zaključuje se, teroristički napad nije vjerojatan, ali se njegova mogućnost ne može isključiti.
"U državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva koje imaju brojne radikalne islamističke zajednice vjerojatnost napada je umjerena, dok vjerojatnost terorističkih napada u državama zapadne Europe ostaje visoka", kaže se u izvješću, u kojem je izbjegnuto spominjanje konkretnih država. U tim istim "državama jugoistočnog susjedstva" trenutačno ima više od 10.000 sljedbenika salafizma okupljenih u više desetaka tzv. paradžemata i nekoliko enklava, kaže se u izvješću.
Dodaje se da, s obzirom na dobar ugled, položaj i prava muslimanske zajednice, radikalni islamizam u Republici Hrvatskoj nije naišao na veći odziv.
U Hrvatskoj nekoliko desetaka salafista
"Broj sljedbenika salafizma u Hrvatskoj je vrlo mali i čini ga nekoliko desetaka osoba koji ne pozivaju na nasilje. Ipak, postojanje brojnih radikalnih islamista u državama hrvatskog jugoistočnog susjedstva povećava rizik od terorističke prijetnje za cijelu jugoistočnu Europu", zaključuje SOA.
U dijelu koji govori o terorizmu kaže se i da je na području pod kontrolom ISIL-a boravilo ukupno sedam osoba koje imaju i hrvatsko državljanstvo. Od njih, samo jedna osoba ima isključivo hrvatsko državljanstvo, dok su drugi dvojni državljani i nikada nisu trajno živjeli u Hrvatskoj.
Trenutno ih je na području pod kontrolom ISIL-a šest, jer se jedna osoba vratila u državu porijekla u zapadnoj Europi gdje je i ranije živjela.
SOA i dalje radi na slučaju Tomislava Salopeka kojeg je otela egipatska podružnica ISIL-a i objavila njegovo ubojstvo. SOA provodi aktivnosti s ciljem utvrđivanja svih okolnosti otmice.
Lijevi i desni ekstremisti nisu prijetnja
U dijelu izvješća koji govori o ekstremizmu tek se ovlaš spominju "lijevi i desni ekstremisti" u Hrvatskoj za koje se kaže da i dalje nemaju šire potpore javnosti i imaju vrlo malo pokretačkog potencijala. Stoga se zaključuje da njihove aktivnosti ne predstavljaju značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Spominju se, međutim, "pojedine navijačke skupine srbijanskih nogometnih klubova" koje ističu protuhrvatska, četnička i velikosrpska obilježja na sportskim natjecanjima, pri čemu u tome sudjeluju i pojedinci koji su hrvatski državljani.
"U malom dijelu populacije mlađih pripadnika srpske nacionalnosti zamijećeno je simpatiziranje velikosrpske i četničke ideologije i simbolike, osobito na društvenim mrežama, koje za sada ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali dovodi do narušavanja sigurnosne situacije na lokalnom nivou", zaključuje SOA.
U izvješću se konstatira i da je tijekom 2016. godine detektirano najmanje 7 pokušaja državno sponzoriranih kibernetičkih napada na zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela Republike Hrvatske.
Rekordan broj sigurnosnih provjera
U 2016. godini obavljeno je 6716 sigurnosnih provjera, što je do sada najveći broj obavljenih provjera u jednoj godini.
Od ovog broja, 6131 sigurnosna provjera bila je za stjecanje uvjerenja (certifikata) za pristup klasificiranim podacima po zahtjevima UVNS-a i VSOA-e. Ostalih 585 provjera bile su temeljne sigurnosne provjere po zahtjevima Vlade RH, Hrvatskoga sabora, MVEP-a, MUP-a, VSOA-e, DORH-a i drugih tijela. Za 107 osoba dano je negativno mišljenje u smislu postojanja sigurnosnih zapreka. Provedeno je i 19 sigurnosnih provjera za pravne osobe, radi stjecanja certifikata poslovne sigurnosti.
SOA je u odnosu na 2012. godinu, na godišnjoj razini, 3 puta povećala ulaganja u razvoj i modernizaciju. U 2016. godini zadržana je otprilike ista razina izdvajanja za razvoj kao i 2015. godine. Ulaganje u razvoj i modernizaciju omogućuju SOA-i držanje koraka s modernim tehnologijama i razvoj novih sposobnosti.
Cijelo izvješće SOA-e možete pročitati ovdje.