Daleko najveća zbrka nastala je u sektoru proizvodnje mlijeka. Naime, gotovo polovica hrvatskih tvrtki izgrađena je ilegalno, bez građevinske dozvole te izgledom i opremom ne udovoljava europskim standardima. Ako takvi proizvođači ne legaliziraju svoje objekte, u Europskoj će uniji ostati bez izdašnih potpora i subvencija.
Posjetili smo slavonsku farmu europskih standarda. Ima od sustava za hlađenje krava do sustava za hlađenje mlijeka. Europski zahtjevi Luku Duvnjaka su skupo stajali, a samo pet milijuna kuna da riješi gnojivo. Taj novac malo tko danas ima. Ne čudi stoga da mnogi odustaju od europske utrke. 'U Hrvatskoj je prije tri godine bilo 75 tisuća proizvođača mlijeka, a danas nas je 17 tisuća! S tendencijom još većeg pada', ističe Duvnjak.
Danas svaka druga farma u Hrvatskoj ne odgovara europskim zahtjevima. Stočarima nije jasno zašto europske direktive ne vrijede za sve zemlje članice jednako. Za prilagodbu europskim zahtjevima Hrvatska traži četiri godine prijelaznoga razdoblja. Hoće li Europa popustiti, ovisi o spretnosti hrvatskih pregovarača. 'Vremena je malo, postupci su složeni, ako ne napravimo taj korak, ostat ćemo bez velikog broja proizvođača', smatra Željko Kraljičak, osječko-baranjski župan.
I već zaostajemo. Farme su se gradile bez građevinskih dozvola, a bez njih u Europi nema potpora. Postupak legalizacije objekta dug je i skup. Tko ne udovolji zahtjevima, stavit će ključ u bravu. Takvih će farmera, procjena je stručnjaka, biti na desetke tisuća. Među njima nije Luka, koji je na vrijeme obavio posao, u zalog budućem naraštaju.