Ovakim tempom uskoro novca ne da neće biti za mirovine sadašnjih umirovljenika, već ni za one koji rade. Istražili smo novi, masovni trend koji ruši mirovinski sustav, prijevremeni odlazak u mirovinu. Gospođa Marija je 1990., nakon 28 godina staža otišla u prijevremenu mirovinu.
'Uglavnom radi artroze koljena jer su mi koljena bila u jako lošem stanju, oba dva za operaciju. Radila sam u traumatološkoj bolnici,' rekla je Marija Galjan. Problem velikog broja prijevremenih umirovljenika nastao je upravo 90-ih godina.
'Ljudi su odlazili u prijevremenu mirovinu kao način da ne ostanu nezaposleni, što je sigurno bilo pogrešno, ali teško je sad ispravljati te neke greške iz povijesti, bitno ih je ne ponoviti u budućnosti,' rekao je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Masovni bijeg u prijvremenu mirovinu se nastavlja. U prvih šest mjeseci ove godine umirovljeno je više od devet i pol tisuća. Prosječna starost žena je 57, a muškaraca 62 godine. 'Kod nas je samo 10%, nešto malo više umirovljenika ostvarilo puni radni vijek od 40 godina, dok je negdje 20 i nešto posto ostvarilo između 30 i 35 godina,' rekao je Bejakovi.
>> Od 2020. i žene će u starosnu mirovinu sa 65 godina
Kako bi se rasteretio mirovinski sustav trebalo bi raditi i na zapošljavanju starijih radnika. 'Znači da bi i starije osobe kroz pomoć države i svojih poslodavaca trebale stjecati nova znanja, sudjelovati u programu cjeloživotnog obrazovanja, informatički se opismenjavati, stjecati znanja i sposobnosti koje se traže na tržištu rada,' dodao je Bejaković.
Gospođa Marija je prilikom umirovljenja imala 56 godina. Htjela je još raditi, no zdravlje je presudilo. Danas joj, za smještaj u domu, mirovina nije dovoljna.
'S tim dodatkom što dobivam je 1.960 kuna. Sin mi doplaćuje,' rekla je Marija. Stručnjaci predviđaju da je za 3.270 kuna mirovine potrebno raditi do 65 godine života. Naravno ako se reforma provede.