"Stara Ljubljanska banka još ima imovine u Hrvatskoj koja je zasad blokirana. Ministri financija i guverneri Narodnih banaka trebali bi vidjeti koji problemi blokiraju da se štediše namire iz te imovine", izjavio je Drnovšek nakon susreta s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem.
"Potom bi trebalo dogovoriti ono što ostane", dodao je Drnovšek aludirajući kako imovina stare Ljubljanske banke nije dovoljna da se namiri ukupan dug koji, prema odvjetnicima hrvatskih štediša, sa zateznim kamatama i parničnim troškovima iznosi više od milijarde eura.
I hrvatski predsjednik smatra da bi obje strane trebale inicirati rješenje tog problema koji od 1991. godine opterećuje odnose Hrvatske i Slovenije. "Građani ne smiju biti uskraćeni za svoju štednju zato što je došlo do raspada Jugoslavije", izjavio je Mesić.
Stav kako to pitanje treba rješiti u Hrvatskoj Drnovšek, među
ostalim, temelji i na nedavnoj presudi Suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Taj je sud odbacio tužbe dvoje hrvatskih štediša za isplatom štednje, budući da su se namirili prodajom nekretnina Ljubljanske banke u Osijeku,a nasljednike trećeg štediše je uputio da svoje potraživanje realizira preko hrvatskih sudova, na način kako su to učinila druga dva tužitelja.
Dvojica predsjednika razgovarala su i o neriješenim graničnim pitanjima te ponovno najavili da će predložiti svoju inicijativu, ako se vlade dviju država ne dogovore.
"Ostavili smo vladama dovoljno vremena, no dosad nažalost nismo dobili odgovor. Ako ga ne bude, mi ćemo ići sa svojom inicijativom", naglasio je Mesić.
Drnovšek se nada da će slovenska i hrvatska vlada u budućnosti imati "više inicijative i biti ozbiljnije" u rješavanju graničnih problema, na način da one odgovaraju minimalnim interesima obiju država.