Aktualni premijer Aleksandar Vučić i njegova napredna stranka na parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima odnijeli su uvjerljivu pobjedu. Na drugom su mjestu socijalisti Ivice Dačića, a u parlament su se kao treća snaga vratili radikali Vojislava Šešelja.
U Beogradu izbore prati Ivana Petrović. Ivana je li Vučić ovim prijevremenim izborima ostvario svoje ključne ciljeve?
'Ne, Vučić nije ostvario svoje ključne ciljeve iako su ovi izbori bili organizirani kao referendum potpore Aleksandru Vučiću, ali nisu ostvareni ključni ciljevi. Dobio je mnogo manje mandata nego što je dobio prije dvije godine. Iako se u kampanji pokazao majstor takozvane suhe politike, iako su izbori bili izvrsno organizirani, on naprosto nije uspio. Zašto nije uspio? Ponajprije nije uspio stranke sa svoje liste poput Vulina staviti u poziciju nebitnosti. Uspio je, pod navodnike, to da su se ekstremni desničari vratili u parlament i to ne samo Vojisalv Šešešlj koji je treća stranka po snazi, nego i DSS i Dveri koji su pročetnička stranka usudila bih se reći. I što je najvažnije - nije uspio umanjiti značaj svog najvećeg političkog rivala, gospodina Dačića, koji mu sada ostaje kao jedini prirodni saveznik. On je drugi po snazi u parlamentu, pao je i on, ali još uvijek je mnogo ispred drugih s obzirom na to da je najveće iznenađenje ovih izbora bio bivši ministar Radulović sa svojom strankom Dosta je bilo, da koalicija Čeda Tadić Čanak i Demokratska stranka, bivša stranka predsjednika Tadića je kazala da neće koalirati s Vučićem.
I Dačić je zapravo to već sinoć naznačio u svom govoru - Srbiju čekaju velike reforme. Prije svega Vučiču treba potpora za izmjenu ustava, preambule ustava u kojem se nalazi Kosovo koje je po sadašnjem ustavu još uvijek dio Srbije, a svi znamo da to više nije', kaže Ivana Petrović.
Hoće li se i kako ovi izbori odraziti na status Hrvata u Srbiji i na odnose s Hrvatskom?
'Gospodin Žigmanov iz Saveza vojvođanskih Hrvata koji je na listi DS-a je po svemu sudeći, kako sada stvari stoje, jer izborni rezultati se ipak mijenjaju, ušao u parlament, ali to ne znači ništa jer Hrvati u Srbiji, odnosno dominantno u Vojvodini, ne mogu ići kao samostalna politička snaga poput recimo Bošnjaka, Albanaca ili Mađara i to zato jer je zakon takav jer ne mogu doseći onaj prirodni prag od 10 tisuća potpisa i nije za to potrebno mijenjati ustav kao što kažu ovdje u Srbiji, nego dovoljno je promijeniti izborni zakon i pokrenuti međudržavni sporazum iz 2003. i to će zacijelo biti jedna od tema budućih razgovora između Hrvatske i Srbije. Vrijeme za razgovor je došlo. Bivša ministrica je sve te stvari stavljala poprilično pod tepih. Ministar Kovač koji poznaje diplomaciju i koji zna da je dobar dijalog 80 posto riješenih poslova u diplomaciji će vjerujem u tome uspjeti. Jednako kao i onaj famozni zakon o univerzalnoj nadležnosti, koji Hrvatska Srbiji postavlja kao uvjet da se krene razgovarati na način da se pokrene tripartitni sporazum koji je Hrvatska još prije nekoliko godina ponudila i Srbiji i Bosni i Hercegovini u procesuiranju ratnih zločina, ali koji ustalom može biti i bilateralni između Hrvatske i Srbije. To su sve teške teme, ali teme o kojima se treba razgovarati.