Cilj istraživanja bila je procjena unosa glavnih 15 namirnica u 195 zemalja svijet među osoboma starijima od 25 godina. Krajnji rezultati studije pokazali su da je tijekom 2017. godine više od 11 milijuna ljudi umrlo zbog posljedica nezdrave prehrane, a više od 5 milijuna umrli bile su osobe mlađe od 70 godine. Vodeći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s prehranom bile su srčanožilne bolesti.
U 2017. godini potrošnja slatkih pića na dnevnoj razini bila je daleko veća od optimalnog unosa, kao i potrošnja prerađenog mesa, natrija i crvenog mesa.
Stručnjake brine činjenica da se više od polovice smrtnih slučajeva povezanih s prehranom pripisuje visokom unosu natrija, niskom unosu cjelovitih žitarica i orašastih plodova. Kod muškaraca je na prvom mjestu po smrtnosti natrij, a i muškarcima i ženama rizik stvara nizak unos cjelovitih žiitarica.
Istraživanje je pokazalo i da je uons zdrave i nezdrave prehrane najniži među mladima, a viši kod osoba srednjih godina.
Zaslađene napitke i mahunarke najviše konzumiraju mladi, no znanstvenici su primijetili da s godinama i taj trend opada.
Sjeverna Amerika imala je u 2017. godini najveću konuzmaciju obrađenog mesa, a potrošnja crvenog mesa najviša je bila u Australiji te južnoj i tropskoj Latinskoj Americi.
Hrvati ne shvaćaju ozbiljno zdravu prehranu
Što se tiče Hrvatske, ni kod nas situacija nije zavidna. U Hrvatskoj je po prvi put zabilježen pad očekivanog trajanja života za djecu rođenu prošle godine, otkrila je za DNEVNIK.hr voditeljica Centra za nutricionizam, Diana Gluhak Spajić mag. nutr. i istaknula da je za to najodgovornija prehrana.
''Generalno, mi smo jedna od najdebljih nacija u Europskoj uniji i svake godine smo unutar prvih pet. Što se tiče prehrane, iznimno smo nemarni i smatramo da je zdrava prehrana bezveze te da hrana jedino služi za punjenje želuca i uživanje, što je samo djelomično točno. Hrana nam donosi pregršt hranjivih tvari potrebnih za svakodnevno funkcioniranje. Problem nastaje kada se nakon takvog stila života razbolite od neke kronične bolesti poput bolesti srca ili dijabetesa, onda vam se taj „užitak“ pretvori u to da ste radno sposobni, ali bolesni. Tada se javlja problem gdje morate aktivno brinuti o svom zdravlju i tek tada zdrava prehrana postaje suputnik koji je trebao uz vas biti cijelo vrijeme i preventirati to stanje'', objašnjava Gluhak Spajić.
Voditeljica Centra za nutricionizam kaže kako je u Hrvatskoj veliki problem što je većina populacije nesvjesna važnosti zdrave prehrane. '' Treba naglasiti da sve počinje od obitelji i nakon toga, u obrazovnim ustanovama. To ponajprije vidimo u osnovnim školama koje velikoj mjeri ne pridonose zdravim prehrambenim navikama i nude obroke koji uopće nisu sukladni nacionalnim smjernicama za prehranu djece u osnovnim školama, a to se sustavno ne kontrolirana pravi način. Postaje najnormalnija stvar jesi fast food tri ili pet puta tjedno, pa se to u poslovnom svijetu takav stil života pretvori u pekare, naručivanje hrane i gazirana pića'', priča Gluhak Spajić i ističe podatak da nerijetko ljudi u 30-im godinama već imaju problema s šećernom bolesti tip 2, bolešću karakterističnom za stariju dob.