Opća ocjena vlastita zdravstvenog stanja na skali od jedan do pet dosta je dobra i iznosi 3,7. Oko 36 posto građana navelo je da boluje od neke bolesti zbog koje kontinuirano uzima neki lijek.
Prema istraživanju, najveći dio u ukupnom izdvajanju građana za zdravlje odlazi na lijekove, participacije i preglede, što prelazi dvije trećine svih takvih troškova, dok oko četvrtine troškova odlazi na razna alternativna liječenja, toplice, rehabilitaciju i slično. Za sve to građani godišnje izdvoje otprilike milijardu kuna.
Nešto manje od 90 posto ispitanih građana izjavilo je da liječniku za uslugu nije nikada nešto platilo ili poklonilo. "Pokloni" onih koji jesu nešto dali čine u masi oko sedam posto ukupne potrošnje građana za liječenje.
Ako bi se građanima ponudila polica koja bi im odgovarala, njih čak 90 posto bilo bi spremno izdvajati za privatno zdravstveno osiguranje.
Istraživanje je provedeno u siječnju ove godine, na nacionalnom reprezentativnom uzorku građana starijih od 15 godina. Odnosilo se na korištenje zdravstvenih usluga i zadovoljstvo pojedinim aspektima osnovnog zdravstvenog osiguranja (obavezno, dopunsko i privatno).
Također je bilo usmjereno na kronične bolesti te potrošnju lijekova, strahovanja građana od pojedinih bolesti, sadašnje i potencijalne korisnike zdravstvenih osiguranja, očekivanja od privatnog zdravstvenog osiguranja, te poznavanje i preferencije osiguravajućih društava.