Naime, više od 60 posto građana misli da zemlja ide u pogrešnom, a njih 23 da ide u dobrom smjeru. Zanimljivo, i 45 posto HDZ-ovih birača smatra da zemlja ide u lošem smjeru. Također, glasači koalicijskog partnera HSS-a izražavaju pesimizam, njih čak 63 smatra da zemlja ide u lošem smjeru.
Premijerki može biti utjeha da tako crno građani ne misle o njezinim porezima. No nisu dobre ni te brojke. 47 posto građana ne odobrava Vladine poteze, a njih 38 misli suprotno. Tu su pak jedina potpora Vladi HDZ-ovi birači.
59 posto njihovih birača podržava rad Vlade, dok ih 29 posto ne odobrava. Većina, točnije 52 posto birača HSS-a uglavnom ne odobrava rad Vlade. Tako misli i 60 posto SDP-ovih birača. Rad Vlade uglavnom ne odobrava 47 posto građana.
Najviše građana uglavnom ne odobrava način na koji se vode javne financije i deficit proračuna, njih 60 posto, te način na koji se vlad odnosi prema gospodarstvu, njih 56 posto.
Najbolji dojam među političarima i dalje ostavlja predsjednik Republike Ivo Josipović. Vrlo pozitivan dojam o njemu ima 41 posto građana, a 43 posto donekle pozitivan. Iza njega je premijerka o kojoj vrlo pozitivan dojam ima 19 posto građana, a potom Damir Kajin sa 12 posto. Tek na četvrtom mjestu nalazi se šef oporbe o kojem vrlo pozitivan dojam ima tek deset posto osoba.
A da su kojim slučajem danas izbori, za SDP bi gladovalo 30,4 posto birača, a za HDZ 29,7 posto. Na trećem mjestu je HNS sa 8, 4 posto podrške birača. Izborni prag prešao bi još i HSU sa 5,1 posto. Sve upućuje na to da će na izborima Hrvatska birati između dva bloka. Desnog predvođenog HDZ-om i lijevog SDP-om.
Vrlo visok razina podrške popularnosti koju je Kosor priskrbila početkom 2010. godine bila je izravna posljedica žustre reakcije na pokušaj povratka bivšeg premijera Ive Sanadera. S obzirom na to, postupan pad te podrške u veljači i ožujku je bio očekivan. Tek rezultati za travanj pokazuju koliki bi mogao biti dugoročan utjecaj tog poteza. U travnju je došlo do pada podrške SDP-u za oko tri posto i to je dovelo do izjednačavanja rejtinga dviju najvećih stranaka prvi puta od svibnja 2009.
Istraživanje je provedeno između 1. i 20. travnja, a podaci se prikupljaju na uzorku od 962 punoljetnih građana iz cijele Hrvatske. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,33 posto.