Nasilničkog ponašanja među mladima, koje često završava i tragično, u Hrvatskoj ne manjka. Unatoč nekim teorijama, jasno je da se nasilnici ne rađaju, nego su proizvod društva. 'Društvo stavlja različite pritiske na mladiće, i tu je moguće ostvariti promjene na ponašanju pojedinca, ali zapravo bi trebalo djelovati mnogo šire, na razini obitelji ili čak zajednice', kaže John Crownover, iz CARE Internationala.
>> Trud i zalaganje se ne cijene, agresijom se dolazi do cilja
Udovoljavanje stereotipima koje plasira okolina, čini se, tjera mlade ljude na manje pokazivanje emocija i manje razgovora o problemima, koje sve više njih rješava nasilnim putem. 'Mi kao zajednica moramo osigurati da postoji jedna sustavna edukacija tih mladih ljudi i da oni na neki način budu nositelji promjene koji će prekinuti taj jedan začarani krug koji se prenosi s generacije na generaciju', objasnio je Natko Gereš iz HUHIVA Zagreb.
'Vlada bi trebala više ulagati u edukaciju mladih'
Začarani krug nosi poražavajuće brojke, a istraživanje među 618 učenika dviju srednjih škola pokazuje da je u nekom trenutku 73 posto njih ponižavalo, 71 posto guralo, a 65 posto udarilo drugog mladića. 34 posto sudjelovalo je u nasilnom ponašanju neke skupine. 24 posto uvrijedilo je ili ponizilo svoju djevojku ili drugu mladu ženu. 'S obzirom na dobivene rezultate ovog istraživanja, mislim da bi vlada trebala ulagati veća sredstva u edukaciju mladih', naglašava Martina Prpić iz Instituta za društvena istraživanja.
Potpredsjednica Vlade obećava pomoć, koja je, smatra, potrebna obiteljima, jednako kao i školama. 'Krećemo sa programima u koje su uključene i škole, i roditelji, i mladi. Ja mislim da obitelji treba pomoći, u školama postoje stručnjaci, jest da ih je nedovoljno, ali obitelji jesu karika kojima treba pomoći', rekla nam je Đurđa Adlešić. Konfliktne situacije ponekad su neizbježne, no uz pomoć okoline, mladi bi mogli naučiti promijeniti njihov ishod.