Kako se Božić nekada slavio

Iščezli običaji: Unošenje slame, posipavanje zobi...

Slika nije dostupna
Dio naše tradicije su običaji kojima se dočekuje i slavi Božić.

Stari, mladi, bogati i siromašni raduju se Božiću. Pripreme traju i mjesecima. S jednog kvadrata svoje je božićne jaslice zagorska obitelj Brežnjak proširila na golema  22. Dugogodišnja tradicija stvaranja Betlehema u domu.

'Čini mi se da ću jednog dana u sredinu samo stavil stol, postaviti staze prema svim vratima, imam dnevni boravak od 40 kvadrata pa ćemo živjeti tu unutra, bit će to stan u jaslicama', rekao je Ivan Brežnjak.

>> Zašto uopće kitimo jelku za Božić?

S prvom nedjeljom adventa počinje i tradicija. Figura po figuru. Badnjak je. Stoljetni običaji kažu, ukrašavanje jelki, simbola Božića može početi. 'Imamo zgodan zapis  A. Šenoe koji u svom romanu Branka iz 1881. opisuje Božićno drvce obasjano lampicama, orasima, jabukama', ispričala je Marija Živković, Etnografski muzej.

Bor simbolizira rođenje Isusa Krista. Prema nekim predajama, on se kiti jer su iznad špilje, gdje je rođen Isus, bile borove grane. Zbog toga kao simbol kitimo bor.

Božićni običaj unošenja slame gotovo je iščeznuo. Kao i posipanje stola kukuruzom, pšenicom, zobi kako bi godina bila plodna. Južnije, u Dubrovniku, godinama se na Badnjak tradicionalno kolendava, ili čestita kroz pjesmu.

Povezane teme