U sklopu projekta HRstat napravljena je interaktivna vizualizacija nezaposlenosti i neto plaća po općinama i gradovima Hrvatske, te analiza trendova promjena broja nezaposlenih i niz usporedbi nezaposlenosti i plaća s obrazovanjem, starosnim skupinama i brojem invalida Domovinskog rata. Podaci su prikupljeni od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) (broj nezaposlenih u prosincu svake godine) i Porezne uprave za razdoblje od 2007. do 2013., kao i iz Popisa stanovništva 2011.
Stopa nezaposlenosti je u slučaju interaktivnih karti definirana kao udio broja nezaposlenih prema podacima HZZ-a u broju radno sposobnih iz popisa stanovništva 2011. Popis stanovništva je odabran kao izbor za izračun iz dva razloga: prvo, ne postoje pouzdani tekući podaci o broju radno sposobnih po općinama i gradovima, a drugo, na taj način su u navedenom Institutu računali stopu za sve godine, što je omogućilo uspoređivanje promjene broja nezaposlenih između općina/gradova tijekom godina.
Razlike po općinama ogromne
Regionalne razlike u broju nezaposlenosti, kako ih prikazuje karta, jasno su vidljive i vrlo su izražene.
U pojedinim dijelovima Hrvatske, prema stopi nezaposlenosti za prosinac 2013., stopa nezaposlenosti se penje do 40 posto, dok ujedno postoje sredine s manje od 4 posto, što se vidi i na interaktivnoj karti.
U slučaju relativne nezaposlenosti za isti period, uzet je u obzir udio nezaposlenih u isključivo u radno aktivnom stanovništvu. Prema popisu stanovništva pod stavkom radno neaktivnih navode se umirovljenici, osobe koje se bave obavezama u kućanstvu, učenici ili studenti, te ostale neaktivne osobe.
Prema interaktivnoj karti stope relativne nezaposlenosti, razlika je još izraženija i raspona je od 5 posto do 85 posto po pojedinim općinama. Znatan broj neaktivnih mladih je u sustavu obrazovanja, odnosno njihova trenutna situacija niti ne odgovara traženju posla, pojašnjavaju u Institutu.
Mladi i nezaposlenost su posebno važna tema za naše podneblje, a stopa nezaposlenosti se mijenja znatno i po dobnim skupinama. Stopa nezaposlenosti dvadesetogodišnjaka u nekim sredinama se kreće oko 50 posto, dok donju granicu predstavljaju općine s oko 5 posto.
Odnos invalida Domovinskog rata i plaća
Interaktivna karta prikazuje i plaće zaposlenika, kao i udio invalida Domovinskog rata. Tamo gdje raste udio invalida Domovinskog rata, uočen je i rast nezaposlenosti te pad plaće radno sposobnih. "To nam govori kako su posljedice rata još uvijek važan faktor u ekonomskom i političkom razvoju Hrvatske Hrvatske i dio županija stavljaju u komparativno znatno lošiji položaj, koji nema izgleda poboljšanja u dogledno vrijeme", navode u Institutu.
Razlike između dijelova Hrvatske su dramatično velike i ako izuzmemo općine u kojima žive uglavnom umirovljenici (pa u općinu dolazi više novca iz mirovina nego plaća), razlika između najsiromašnijih sredina i Grada Zagreba, kao najbogatije sredine, jest za faktor četiri.
Najbolje se živi u Zagrebu, a najteže u Dalmatinskoj zagori i Lici
U Hrvatskoj se najbolje živi u Zagrebu, te u Istri, a najteže se dolazi do posla u Dalmatinskoj zagori i Lici. Rezultati su to analize koju je izradio Institut sinergije znanosti i društva, a podatke su računali prema broju nezaposlenih iz prosinca 2013. godine te popisu stanovništva iz 2011. godine.
Sisačko-moslavačka županija jedna je od neperspektivnijih. U Općini Donji Kukuruzari od mladih ispod 30 godina trenutačno rade tek tri djevojke. Dvije u trgovinama i jedna u općini.
'Stažiram tu za 1600 kuna, a nakon toga na biro. Završila sam ekonomsku školu' ispričala je Marija Šapina iz mjesta Kukuruzari.
'Dolje u trgovini radi jedna cura uglavnom svi su iz kukuruzara otišli u Zagreb i dalje. Ni u Kostajnici baš nema puno mladih, sve je to otišlo odavde', dodaje Emilija Ravnjak iz Donjih Kukuruzara.
'To korelira i s dobnom strukturom i s izloženosti ratnim stradanjima', objasnio je Dejan Vinković, ravnatelj Instituta sinergije znanosti i društva.
'Pa nezaposlen sam, imam 55 godina i 11 i pol godina radnog staža što sam radio u željezari Sisak',požalio se i Radovan Miličević iz Kukuruzara.
'Živimo od neke jedne skromne poljoprivrede, imamo kravicu, junicu, nitko ništa ne radi', dodaje Ankica Miličević.
'To vam govori da postoje sredine koje nemaju dovoljno onog internog ljudskog kapitala da se izvuku iz takve pozicije', dodaje Vinković.
U kojoj zemlji je najbolje biti mlad? A gdje je u svemu tome Hrvatska?
Ni u Ličko-senjskoj županiji ništa bolje. Antonija Kostelac iz Otočca nezaposlena je, kako kaže, od srednje škole, tj. 4 godine. 'Tražila sam posao po čitavom Otočcu ali nade nema', ispričala je Antonija.
No posla i to napretek ima u Varažinskoj županiji. U Općini Varaždinske toplice teško je i naći nezaposlenog.
Alen Vuglovečki, iz tvrtke TTI sa sjedištem u Varaždinskim Toplicama radi od 2007. godine. 'Nešto bi se trebalo i graditi pa nadamo se i nekim novim hotelima smještajnim jedinicama i novim radnim mjestima. S druge strane opet nam je i Varaždin blizu koji je poznat kao gospodarsko središte', dodaje Vuglovečki.
'Hrvatska se raslojava ubrzano na dvije Hrvatske, pa onda u najboljem slučaju mladi bježe iz jedne u drugu Hrvatsku.', objašnjava Vinković.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook