Jadranom se širi invazivna vrsta, što bi moglo dovesti do kolapsa biološke raznolikosti podmorja, upozorio je Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.
Iznimno invazivna alga Stypopodium schimperii širi se hrvatskim podmorjem. Riječ je o smeđoj algi koja potječe iz Indijskog oceana, a Sredozemlje je vjerojatno naselila prolaskom kroz Sueski kanal. Prva zabilježba bila je u Izraelu oko 1973. godine. Daljnjim širenjem zahvatila je obale istočnog dijela Sredozemlja, a zabilježena je i u Egejskom i Jonskom moru u Grčkoj.
Širit će se prema drugim hrvatskim otocima
Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu pronašao je u jesen 2020. godine nekoliko primjeraka uz otok Vis, blizu Komiže. Već dvije godine kasnije bili su zabrinuti, a danas je, upozoravaju, situacija katastrofalna.
"Stjenovito podmorje između tri i 25 metara dubine, oko Komiže, pa čak i šire izvan komiškog zaljeva, doslovno je monoluktura ove alge. Algu je moguće pronaći oko cijelog otoka Visa, ali su za sada najgušća naselja oko Komiže. Pronašli smo je i na Biševu i Brusniku gdje već značajno prekriva dno. U samo tri godine, od nekoliko primjeraka, alga je izgradila kontinuirano naselje. U njenim gustim naseljima gotovo da nema zavičajnih vrsta alga i beskralješnjaka", upozorio je Institut, koji smatra da će se alga strujama proširiti na područje između Šolte i Kornata.
Stoga mole građane da im jave ako je pronađu i da je fotografiraju. Smeđa je alga slična zavičajnoj algi naziva Padina pavonica, no razlika je vrlo jasna: "Padina pavonica uvijek ima bijele dijelove, dok Stypopodium schimperii nikad nema bijela područja na talusu, a ponekad u sjeni ima i plavičasto obojenje."
Ujedno je strana alga i puno veća te može doseći dimenzije veće od 40 centimetara, a zavičajna rijetko do 20 centimetara.
Istraživanje vrste Stypopodium schimperii, dodaju, trenutačno provodi projekt Nezavičajne bentoske vrste (NIBS), koji financira Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026.