"Cijene u Hrvatskoj rastu, ali ne do te mjere. Meso stagnira, nešto se tu na piletini pojavilo ili možda na onim skupljim kategorijama. Ako gledamo odnosu ove i prošle godine, onda je to lagano raslo, međutim u ranijim godinama taj je rast nekad bio možda i zamjetniji, nekad smireniji", rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata reporterki Aniti Suknjov.
Prve procjene pokazuju i da će proizvodnja žitarica koje se koriste u prehrani ljudi i životinja ove godine ponovo porasti, najvećim dijelom zbog veće proizvodnje kukuruza.
"Ako gledamo u cjelini, hrana je imala nekakvu stabilnu potražnju, možda nešto malo više, ali na drugoj strani malo više svi oni koji su tu istu hranu prerađivali za nekakve radničke gablece i slično, što su prodavali za vrijeme dok su uredi radili, dok su u proizvodnji radili negdje drugdje, oni zapravo pri tome nisu imali posla", rekao je Sever.
Realna potrošačka košarica jedne tročlane obitelji iznosi oko deset tisuća kuna, čime bi se podmirili svi troškovi na mjesečnoj razini.
"Dakle, da se ne usteže od potrošnje, ali i da se pri tome da ne troši rastrošno, znači da si može priuštiti normalnu prehranu tijekom tjedna, odnosno tijekom mjeseca, zadovoljiti sve nutritivne vrijednosti, uzeti nekakvu bolju hranu i pri tome izaći povremeno negdje na pizzu ili sok", kazao je Sever.
Za većinu hrvatskih obitelji takav je budžet nedostižan, pa dolazi do susprezanja u potrošnji.
"Pokazuje se da prosječno primanje u kućanstvu može zadovoljiti oko 80 posto troškova koje bi zapravo to kućanstvo trebalo imati. To onda ne znači da kućanstvo svaki mjesec 20 posto odlazi u zaduženje, nego samo znači da prebacuje troškove iz jednog područja na drugo", rekao je predsjednik sindikata.
Zbog toga se događa da kupci više kupuju jeftinu i manje kvalitetnu hranu od one skuplje i kvalitetnije.
"Događa se da ljudi nekakve jeftinije artikle, da se hoda uokolo, doslovno se hodočasti od centra do centra i traže se nekakva pojeftinjenja, traže se akcije, traži se kombinacija dva za jedan, minus 20, minus 50 posto ili plus 25 ili plus 50 posto u pakiranju u odnosu na istu cijenu i na taj način ljudi doskoče", objasnio je Sever.
U Europi hranu najviše plaćaju Švicarci, dok je Hrvatska negdje u sredini po visini cijena hrane. Među najskupljima namirnicama su kruh i riba.
"Očekivalo se primjerice da će riba pojeftiniti jer je i tako kategorija koja se najmanje troši među prehrambenim artiklima u Hrvatskoj zato što je načelno skupa, osim ovih jeftinijih kategorija riba tipa srdele i slično. Međutim, ni tu se nije dogodilo pojeftinjenje kao ni na mnogim drugim područjima", kazao je sindikalist.
Nažalost, zbog niskih primanja i relativno visokih cijena hrane u odnosu na zemlje Zapada, imamo jako velik udio troškova na hranu. Tako će i svako novo povećanje cijena dodatno utjecati na budžete građana.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!