Čak 63 posto obveznika fiskalizacije koje je posjetila inspekcija, varalo je državu, i to najčešće neizdavanjem računa i neevidentiranjem cjelokupnog prometa. U kojim je djelatnostima najviše nepravilnosti ne zna se jer, kako odgovaraju iz Porezne, rezultati se nadzora ne prate prema vrsti djelatnosti.
''Pretpostavljam da je, budući da se radi o tako velikom udjelu nepravilnosti u neizdavanju računa ili nepravilnosti u poslovanju vezanim za fiskalizaciju, vjerojatno Porezna uprava kontrolirala poslovne subjekte koji pretežito rade s gotovinom'', kaže Jelena Budak s Ekonomskog instituta Zagreb.
Malverzacije lakše s gotovinom
U radu s gotovinom malverzacije su daleko lakše nego pri plaćanju s karticama. A Hrvati najviše plaćaju novčanicama. Ako gledamo broj transakcija, gotovinu koristimo u 85 posto slučajeva. Za razliku od, primjerice, Šveđana i Danaca koji plaćanja papirnatim novcem planiraju ukinuti jer ga jednostavno ne koriste, U Hrvatskoj još dosta djelatnosti ne razmišlja o poslu s karticama.
Takvo će nam plaćanje rijetko biti moguće i u kafićima, pa ne čudi što se upravo oni najčešće optužuju za neizdavanje računa, iako za to ne postoji uporište u dostupnim podacima. I iz Ceha ugostitelja upozoravaju na štetnost takve prakse.
Ugostiteljstvo je specifično
''Porast turizma i dolazak više stranaca i više movinga u našoj državi dovodi i do ljudi koji ulaze u posao turizma, ugostiteljstva i svih drugih djelatnosti koji tome pripadaju i očekuju brzu zaradu'', govori Joso Smolić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnosti HOK-a.
Postoji jedna posebnost kada je riječ o ugostiteljskim poslovima. ''Ugostiteljstvo je vrlo specifično zato što, dok je kod drugih uslužnih djelatnosti moguće dobiti popust čak i u većini od 25 posto BDP-a, što je značajno, u kafiću ne možete pregovarati o cijeni. Dakle, istu ćete kavu platiti 10 kuna dobili zato računi ili ne i zbog toga su možda građani posebno osjetljivi na neizdavanje računa u ugostiteljstvo'', objašnjava Jelena Budak.
Na tržnici najčešće nema računa
Stoga bi najradije da se mogućnost plaćanja karticama uvode upravo u kafiće i restorane, slijede tržnice pa obrtničke usluge. A upravo na tržnici, pokazala je anketa, građani najčešće ne dobiju račun.
U 45 posto slučajeva ne izdaju ih ni kućni majstori. Često ih nećemo dobiti niti za korištenje teretane ili pri bavljenju sporta. Neizdavanje računa znači veću zaradu za poduzetnika i manji trošak za potrošača, a sve na uštrb državnog proračuna. Ekonomski je institut tako izračunao da je udio sive ekonomije u potrošnji kućanstava 0,7 posto BDP-a. ''To ovako ne izgleda puno, ali radi se o 2,2 milijarde kuna godišnje za 2014. godinu'', govori Budak.
Pojačani nadzor
Od tih 2,2 milijarde kune u proračun nije uplaćena niti lipa, stoga su poreznici krenuli u pojačani nadzor i u osam mjeseci izrekli 157 zabrana rada te ispisali kazni u iznosu od 41,3 milijuna kuna.
Istovremeno, iznos fiskaliziranih računa, kojih je najviše bilo u trgovini na veliko i malo, iznosio je 131,365 milijarda kuna, odnosno šest posto više nego lani. S obzirom na poražavajuće podatke nadzora fiskalizacije, očigledno je da na području suzbijanja sive ekonomije predstoji još puno posla. ''Upravo nadzorima i kažnjavanjem moramo promijeniti i svijest građana koji konzumiraju usluge da ne dozvole sebi da konzumiraju usluge bez računa jer će biti manja cijena'', poručuje Smolić.
Vladajući se pak nadaju jačem angažmanu građana u smanjenu porezne utaje, pa najavljuju uvođenje QR koda na račune. Veći angažman bit će itekako potreban jer nadzor fiskalizacije, koji otkriva da dvije trećine onih koje je posjetila inspekcija skriva dio prihoda od države, jasno pokazuje odnos poduzetnika prema državi, kao i nemoć iste da smanji sivu ekonomiju.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!