Kada se zbroji broj blokiranih i članova njihovih obitelji, blokadama i stečajevima zahvaćena je gotovo trećina zemlje.
"Osnovni problem je što su ljudi u blokadi ili u postupku ovrha lišeni osnovnih građanskih prava. Vi imate kod javnobilježničkih ovrha odluku suda Europske unije u Luksemburgu prema kojem se javnobilježničke ovrhe ne mogu primjenjivati na građane Europske unije, osim na građane Hrvatske. Građani Hrvatske su diskriminirani u EU jer se na njima provodi javnobilježnička ovrha. To što Vlada radi nije, kao što se pokušava obmanuti dio javnosti, iz socijalnih razloga nego mora uskladiti svoj pravni i financijski poredak s onim u Europskoj uniji", ističe novinar i kolumnist Ivica Grčar.
Štogod je Vlada dosad pokušala, uglavnom je promašilo metu. Niti se smanjio broj blokiranih niti se smanjuju iznosi dugova. Kamate i naknade još uvijek višestruko premašuju iznos glavnice duga.
Ovršne predmete treba vratiti sudovima
"Kreditori i banke jednostrano krše kreditne ugovore sa svojim komitentima na način da prodaju te dugove nebankarskim tvrtkama. To je pravno vrlo dvojbeno. Mislim da bi svaki nepristrani sud ozbiljno suspendirao takav posao kao pravno nevaljali posao, jer ne može se prenositi obveza s bankarske institucije na nebankarsku. Svatko je sklopio ugovor s bankom sklopio ga je s bankarskom ustanovom, ne s privatnom tvrtkom x,y. To je jednostrano kršenje ugovora", objašnjava Grčar.
Neko se vrijeme računalo kako će institut osobnoga bankrota riješiti barem dio problema. No, vlast nije računala da samo dva stečajna upravitelja za područje cijele zemlje ne mogu riješiti probleme.
Iako se generalni smjer stečajnoga zakona vidi, već je sada jasno da neće pogoditi u sridu. Neće, primjerice, zagrebati u kamate. Grčar kaže kako su lihvarske kamate zabranjene samo na papiru. Trebalo bi, kaže, sve ovršne predmete vratiti sudovima. Jedino bi oni smjeli donositi presude, ne odvjetnici niti javni bilježnici koji su se u ovršnim procesima prilično kompromitirali.
No, znamo da su sudovi i bez toga zatrpani, kako bi to onda pomoglo ubrzanju rješavanja krize blokiranih? "Vjerovnici će napokon prihvatiti svoj dio odgovornosti. Dakle, naći će se u situaciji da ne mogu više utjerati ili naplatiti svoja potraživanja, a to onda znači da će ubuduće morati odobravati zaduživanja prema nekome računajući i na svoj rizik plasmana kapitala", pojašnjava Grčar.
Dodaje kako sve one koji jednostavno nisu u stanju plaćati svoje komunalne obveze država treba zbrinuti kroz socijalne programe. No, iz naznaka stečajnoga zakona jasno je da se to neće dogoditi.