Od ulaska Hrvatske u EU do danas više od 1100 liječnika prikupilo je svu potrebnu dokumentaciju za rad u inozemstvu, a više od 340 ih je već i otišlo. Najvažniji razlog tome je plaća.
Naime, specijalizanti medicine u Hrvatskoj primaju plaću oko 9 tisuća kuna, dok primjerice u Njemačkoj početna plaća za specijalizanta iznosi 4 tisuće eura. Ne samo da je plaća znatno veća, nego se i manje radi, budući da liječnici nisu osuđeni na doživotna dežurstva i prekovremeni rad.
Kada se samo ti čimbenici uzmu u obzir, hrvatsko zdravstvo opstaje isključivo na leđima dobre volje njegovih djelatnika, objašnjavaju u Hrvatskoj liječničkoj komori. 'Entuzijazam i samoprijegor imaju određeni vijek trajanja i bojim se ako se ova situacija u što skorije vrijeme ne promijeni ili unaprijedi da će razina zdravstvene usluge koju mi pružamo našim građanima biti lošija.', kazao je Trpimir Goluža, predsjednik Hrvatske liječničke komore.
Hrvatska Europi poklonila oko 160 milijuna eura
Odlazak preko granice ne bi bio tako velik problem kada bi u sustavu ostalo dovoljno kadra. Međutim, već je sada riječ o u iznimno deficitarnom sustavu u kojem nedostaje najmanje 3 tisuće liječnika-specijalizanta. Kako bi na tržište rada stigao jedan sub-specijalizant potrebno je najmanje 14 godina edukacije i praktičnoga rada, a cijeli je proces iznimno skup. Jedan specijalizant stoji čak 4 milijuna kuna, što znači da je Hrvatska dosad Europi i svijetu poklonila oko 160 milijuna eura.
Goluža dodaje kako je kadrovski gubitak najteže nadoknaditi u sustavu jer je potrebno itekako dugo vrijeme da se stvori jedan stručnjak na razini specijalista i subspecijalista, što se ne može riješiti palijativnim metodama poput podizanja kredita, zaduživanjem ili slično te da je za to potrebno vrijeme. Najveći je krivac u cijeloj priči država odnosno lokalne samouprave, smatra predsjednik Goluža. Kada se i ulaže u zdravstvo, ulaže se u bolnice, a ne u kadar koji će njima upravljati.
Nema strategije kojom bi se liječnici zadržali u Hrvatskoj
Dosad nije napravljena niti jedna konstruktivna strategija koja bi zadržala liječnike u zemlji. Kao primjer, Goluža navodi davanje poticajnih stambenih kredita s određenim olakšicama, rješavanje stambenog pitanja, rješavanje zaposlenja životnog partnera osobe koja dođe raditi u takvu sredinu.
Hrvatski liječnički zbor: Nije sve tako crno
Dok Hrvatska liječnička komora žustro kritizira postojeću situaciju, Hrvatski liječnički zbor ne smatra da je sve tako crno. Iako gubitak svakoga kolege 'boli“, ipak je riječ o manje od 3 posto postojećega kadra. Uz to, dio će se tih ljudi vratiti. 'Sa novim znanjima i vještinama, to može biti ozbiljan dobitak za hrvatski zdravstveni sustav', kazao je Željko Krznarić, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora.
Među najpopularnijim destinacijama za rad u inozemstvu donedavno je bila Engleska. Odlukom o izlasku iz Unije liječnici koji kane otići susrest će se s velikim problemom - jezičnom barijerom, budući da Francuska, Njemačka, Nizozemska pa i poneke zemlje Skandinavije zahtijevaju da liječnik imigrant tečno poznaje njihov jezik.
'To će za mnoge mlade ljude otežati ulaz u taj sustav koji je inače vrlo popularan u Republici Hrvatskoj. Odlazak u Veliku Britaniju i Irsku je jedna od najpopularnijih destinacija trenutno. Naravno, sada očekujemo da će jedan dio kolega krenuti prema zemljama njemačkog govornog područja što je i do sada bila praksa, no sigurno ne tako veliki kao što je to do sad bila situacija.', dodaje Krznarić
Komora i Zbor slažu se da je potrebno je odmah poduzeti konkretne korake kako bi se izbjegla potencijalna katastrofa.
Nažalost, ljudi se zdravlja sjete samo kada ih nešto zaboli pa bi bila ironija kada bi ista priča vrijedila i za zdravstvo.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
Informer je interaktivna emisija koja teme i zanimljive priče hrvatskog društva obrađuje i kroz komunikaciju sa samim gledateljima, pa tako svatko tko ima kvalitetnu poduzetničku priču ili problem s kojim se susreće u poslu, može podijeliti s redakcijom Informera na info@headline-product.hr.