Prije točno deset godina Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izrekla je prvu kaznu za kartel. Iako na prvu zvuči kao da je riječ o poslovanju s narko kartelima, riječ je zapravo o vlasnicima pekarni koji su se odlučili da će prodavati kilogram kruha po određenoj cijeni u dogovoru s konkurencijom i time ga više naplatiti na štetu korisnika.
"Kartel je sporazum između poduzetnika koji je zbog pravila tržišnog natjecanja zabranjen. Poduzetnici rade ono što je zapravo suprotno njihovoj funkciji zašto postoje. Njihova je ideja biti što bolji, uspješniji i zapravo se u tom smislu natjecati međusobno, ako su naravno konkurenti. Onda im je cilj zapravo konkurenta uništiti. To bi bilo logično s aspekta poslovanja, međutim kada se dogovaraju o bilo kojom djelu ili obliku svoga poslovanja onda ulaze u kartelno sporazumijevanje", rekao je za Informer Siniša Petrović, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Vlasnici tvrtki u sporazumu dogovaraju visinu cijena, uvjete poslovanja ili podjelu tržišta. No zbog tajnih sporazuma teško im je ući u trag. Zbog toga se sve više razvijaju pravila koja nastoje spriječiti samo dogovaranje.
Petrović ističe da je nekoliko pravila i instituta koji im u tome pomažu. To su institut pokajnika koji potiče sudionike kartela da jedan od njih prijavi postojanje kartela. Drugo sredstvo su iznimno velike sankcije, potom naknada štete oštećenima, te sklapanje nagodbe s jednim sudionikom sklopljenog sporazuma koji dobiva blažu kaznu.
"Praksa i u EU i u pojedinim državama pokazala je da je razvoj tog pokajničkog programa i sustava umanjivanja i oslobođenja od sankcije najviše doprinio otkrivanju kartela", dodao je Petrović.
Kartel je najlakše prepoznati ako je cijena određene usluge ili proizvoda približno ista. Pri tome treba biti oprezan – je li riječ o vanjskom faktoru promijene cijene ili je došlo do sklapanja sporazuma. Stoga Petrović izdvaja nekoliko indicija po kojima se može prepoznati:
"Ako postoji nekakva margina, razlika u cijenama, kvaliteti proizvoda, popustima na količinu, dodatni uvjeti koji su povoljniji, kraći rokovi isporuke, duži rokovi plaćanja itd. Ako sve to je jednako to je prva indicija o postojanju kartela."
Petrović ističe da će sredstva otkrivanja kartela prouzročiti nenajavljen posjet Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja osumnjičenim tvrtkama.
"Ako imate kartelni sporazum između tri poduzetnika i oni se dogovore oko cijene i podjele usluga onda potrošač gubi mogućnost izbora, kvaliteta proizvoda pada jer postajete neizbježan poslovni partner. Oni su doista najopasniji ne samo za tržišno natjecanje u apstraktnom smislu nego i za potrošače i za njihove konkurente."
S obzirom na to da je riječ o pretežito tajnim sporazumima karteli se kao pojam povezuju uz trgovinu s drogom.
"Drug cartels su uvijek zapravo sporazumi između različitih sudionika od proizvodnje do stavljanja droge na tržište koje se sporazumijevaju oko toga. Od onih narko lordova na najvišoj razini pa do onih na najnižoj razini", rekao je Petrović.
Tržišni karteli su za razliku od narko kartela nastali početkom 20. stoljeća kada se ustanovio njihov štetan učinak i povreda prava tržišnog natjecanja. Borba protiv kartela u fokusu je svih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja kao i Europske komisije.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!