"Cijena kave povećat će se zbog eura 2 lipe", tvrdio je Plenković 2019. godine: Kava je tada bila 8 kuna - danas je 16 kuna

Kilogram plaćen je 12 kuna, a dok nismo prešli na euro stajao je svega 2 kune. I kruh je skuplji. Kava se pila za 8 kuna, danas je plaćena 16 kuna.

Psihologinja Jurić ističe - s prelaskom na euro pažnja se usmjerava na malu brojčanu vrijednost.

"I iz tog razloga nam se čini da su stvari puno jeftinije nego što jesu. Iz tog proizlazi da smo skloniji inpluzivnije trošiti ili smo pak pretjerano oprezni, dvaput ćemo razmisliti hoćemo li potrošiti", pojašnjava psihologinja Marija Jurić.

Jesu li poskupljenja rezultat prelaska na euro ili inflacije – struka ističe da je rast cijena opravdan.

 "To je tržišni mehanizam, dokle god postoji potražnja da građani nesmetano piju kavu, to je opravdano. Mislim da je s druge strane problem naše percepcije standarda, nama je standard porastao", tvrdi Petar Vušković, ekonomist.

Prije prelaska na euro vladajući su isticali kako neće biti drastičnih poskupljenja.

"To znači da bi vam se prosječna cijena jedne kave povećala za oko 2 lipe. Stoga ne stoje zvučni slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće", tvrdio je premijer Andrej Plenković 2019.

A građani se s premijerom ne slažu. Kako i zašto, te što možete napraviti s kunama ako ih slučajno pronađete pogledajte u prilogu reporterke Dnevnika Nove TV Matee Drmić.